|
|
|
 | Simo Jelača | |
| |
detalj slike: KRK Art dizajn
MATICA SRPSKA
Dr SIMO JELAČA
Matica srpska je ustanova svesrpskog karaktera, kao prva ustanovljena matica, za održavanje srpske kulture, književnosti i nauke. Zadatak Matice srpske je očuvanje srpskog identiteta i izdavačke delatnosti. Matica srpska osnovana je 16 Februara 1826 godine, u Pešti. Danas je Matica srpska najstarija matica na svetu. Razlog za njeno osnivanje bio je potreba za prosvećivanjem i izdavanjem srpskih knjiga na srpskom jeziku, a povod je bio preuzimanje Letopisa Matice srpske, kome je pretila opasnost gašenja.Matica srpska bila je povod i primer osnivanja sličnih institucija u drugim državama: Matica u Češkoj, Matica u Slovačkoj, Matica ilirska (kasnije preimenovana u Maticu hrvarske), Matica lužičkosrpska, Matica moravska, Matica slovenačka i druge. Matica srpska sada deluje i na teritorijama Republike srpske i Crne Gore, a u planu je osnivanje i matice u Beču. Osnivači Matice srpske u Pešti bili su: Gavrilo Bozitovac, Jovan Demetrović, Josif Milovuk, Petar Rajić, Andrija Rozmirović, Georgije Stanković i Jovan Hadžić. Prvi predsednik bio je Jovan Hadžić (pravnik i književnik), a prvi birani sekretar Teodor Pavlović (pravnik i novinar). Matica srpska od svoga osnivanja predstavlja ustanovu svesrpskog karaktera, kao prva ustanovljena ustanova te vrste. Matica srpska ima značajnu ulogu i u osnivanju ustanova srpske kulture (srpsko narodno pozorište). Matica srpska preselila se iz Pešte u Novi Sad 1864 godine i sedište joj je od 1927 godine na adresi: Matice srpske br. 1, Novi Sad. Zadužbina je Marije Trandafil. Marija Trandafil rođena je 25 Decembra 1816 godine u Novom Sadu. Najveća je dobrotvorka, osnovala je prvi fond za siromašnu decu (srpsku siročad), za koje je sagradila zgradu sadašnje Matice srpske, u koju se kasnije uselila Matica srpska. Marija i njen suprug Jovan (grčki trgovac), nakon što su ostali bez dece, darovali su sav svoj imetak Matici srpskoj i srpskoj siročadi, (gotovine 700,000 forinti).Delatnost Matice srpske se vremenski sve više znatno proširuje, štampaju se knjige za narod, univerzitetski udžbenici, monografije proslavljenih autora, množe se stipendije, zadužbine i letopisi, raspisuju književni konkurski, razgranava se izdavačka delatnost. Matica srpska dobija u svojoj snazi i domenima nauke. U Matici srpskoj objavljivali su, srpski proslavljeni velikani: Jovan Cvijić, Mihajlo Pupin, Milutin Milanković, Aleksa Ivić, Jovan Erdeljanović i mnogi drugi, između ostalih i autor ovoga priloga.Matica srpska ima sada oko 3000 saradnika, stotine naučnih projekata, 9 naučnih časopisa i 7 naučnih odelenja. Matica srpska postala je središte leksikografije. Iz Matice srpske razvile su se tri značajne ustanove: Biblioteka Matice srpske, Galerija Matice srpske i Izdavački centar Matice srpske. Sadašnji predsednik Matice srpske je Profesor dr Dragan Stanić, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (biran 2012 i ponovo 2024).Među ostvarenja Matice srpske mogu se pobrojati: Matica srpska postala je sinonim za srpski jezik i pravopis, kao pčelinja matica u košnici, Matica srpska brine o čitavom društvu, ona već dva veka brine o očuvanju nacionalne kulture. Pored rečnika i pravopisa Matica srpska priprema i objavljuje enciklopedije i druga izdanja. Između ostalih vodi brigu i publikuje delatnost Srpskg narodnog pozorišta i, drugih ustanova koje je osnovala.Matica srpska je počela svoju delatnost u Pešti, u vreme turske okupacije. Osnovna izdavačka delatnost Matice srpske bila je Letopis, književni časopis, koji izlazi od 1824 godine (do sada puna dva veka). I Letopis je osnovao Jovan Hadžić, uz pomoć bogatih trgovaca, koji su živeli i radili u Beču, Temišvaru, Dubrovniku i Pešti. Časopis nije izlazio samo tokom ratnih vremena. Uz članove osnivača, podržavali su ga: knez Miloš Obrenović, Sava Tekelija, Petar II Petrović-Njegoš, pripadnici dinastije Karađorđević i Mihajlo Pupin. Matica srpska danas ima biblioteku sa preko 3,5 miliona publikacija. Matica srpska sarađuje sa mnogim narodima, slovenskim i evropskim. Svojom delatnošću i rezultatima postala je simbol srpskog društva, kulture, prosvete i srpskog dobročinstva. Letopis joj je pretežno književni časopis, mada se takođe bavi i drugim naučnim i umetničkim temama. I Letopis je najstariji živi časopis u Evropi i svetu, izlazi mesečno i, ima dva dvobroja godišnje (Januar-Februar i Juli-Avgust). Matica srpska veoma uspešno sarađuje sa Moravskom maticom (Brno, Češka Republika), čiji predstavnici su posetili Maticu srpsku u Novom Sadu, u okviru unapređivanja dobrih odnosa. Takođe, održana je promocija zbornika radova srpsko-francuske književne i kulturne veze u evropskom kontekstu. U povodu očuvanja srpskog jezika u drugim državama delegacije Matice srpske posećuju odgovarajuće institucije Austrije, Švedske i drugih zemalja, kojom prilikom se raspravljaju problemi i iznalaze rešenja srpske dijaspore. Sa Republikom Mađarskom Matica srpska održava najbolje moguće veze, gradeći međusobne mostove prijateljstva i saradnje. U Budimpešti je obeležen jubilej Letopisa Matice srpske, a u Slovačkoj Republici objavljen je novi konkurs za bilateralnu saradnju 2026-2027 godine. Odnosi Matice srpske i Matice hrvatske, nažalost, uslovljavaju politički odnosi, koji nisu na najboljem nivou. Dok je postojala Jugoslavija obe matice imale su slične ciljeve negovanja nacionalne kulture, jezika i identiteta oba naroda.

|