O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA
Svi autori SKUP "Desanka Maksimović" - TorontoŠirom svetaMladi autori Najčitaniji autori


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević

Vladislav Radujković

Vladislav Radujković rođen je u Banjoj Luci 1973. g. u svešteničkoj porodici. Njegov otac protojerej-stavrofor Ratko Radujković, poznat je u banjolučkom kraju kao sveštenik koji je mnogo uradio na polju obnove Crkve, kako u duhovnom, tako i u građevinskom, kao i u kulturnom smislu. Obnavljao je ugašena i zabranjena udruženja, kao što je SPD „Jedinstvo“, Kolo Srpskih Sestara, crkveni vrtić „Anđelak“ i dr. Majka Branka, izvanredan sopran, dolazi iz muzičke porodice, pa su Vladislav i njegov stariji brat Aleksandar odrasli uz muziku, ali i umjetnost uopšte (Aleksandar je bio prva violina Narodnog orkestra RTRS).
Vladislav je u rodnoj Banjaluci završio Nižu muzičku školu i to 6 razreda teorije muzike (solfeđo) za 3 godine. Dvoumio se da li da upiše i Srednju muziku školu, ali je prevagnula očeva želja, te on odlazi u Beograd u Srednju bogoslovsku školu. Tamo je naučio da slika ikone po tehnologiji H vijeka, ali je i godinama dirigovao školskim horom (oktetom), kao i pjevao u nekoliko beogradskih crkvenih horova.
Završetak srednje škole i upis na Teološki fakultet poklopio se sa strašnim ratnim dejstvima u tadašnjoj Jugoslaviji, te se on u Beogradu, kao student, snalazi i izdržava sam sebe zahvaljujući slikanju ikona i muzici. U to vrijeme je svirao gitaru u jednom muzičkom sastavu koji je kombinovao romsku muziku, ruske romanse i srpsku narodnu muziku. Vrijeme koje je mogao da posveti svom rodnom gradu iskoristio je da pomogne SPD „Jedinstvo“ kao solista, a kasnije je sa tim proslavljenim horom učestvovao na međunarodnim takmičenjima i osvajao mnoge prestižne nagrade.
U Banjoj Luci učestvuje na 3 festivala starogradske pjesme, kao izvođač, i na sva tri odnosi nagrade.
Po završetku studija, od decembra 1999. službuje u Banjoj Luci kao đakon pri Sabornoj crkvi Svete Trojice, sa sledećim zaduženjima: rad sa omladinom (osnivač je Svetosavske Omladinske Zajednice), rad s medijima u RS i crkvena administracija. Godine 2004. odbranio je magisatrski rad „Odnos SPC s medijima“ na Komunikološkom fakultetu Univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci, a nastavlja da radi sa SPD „Jedinstvo“, kao solista.
Vladislav je napisao i 4 romana sa biblijskom tematikom, od kojih je jedan „Moja braća David i Golijat“ imao već dva izdanja. Uskoro se očekuje i izdanje ostala tri romana.
Zbog teške bolesti dvije kćerke (Marije i Sofije), 2008. g. seli se u SAD, gdje službuje kao parohijski sveštenik u Njujorku, kao i u parohijama u Nju Džersiju. Trenutno ne vrši službu parohijskog sveštenika, ali se aktivno bavi proizvodnjom umjetničkih predmeta za crkve i vjerske objekte (vlasnik je Art Studio “Charisma”) i muzikom.
Od 2022. g., zajedno sa svojim prijateljima iz Beograda (Rastko Aksentijević, producent - Studio „Sparta“ i Angela Kasijani, sopran) komponuje i radi na snimanju muzičkog albuma neobičnog zvuka. Album će sadržati pjesme srpske tradicionalne duhovne/izvorne muzike uobličene u savremeni ritam i aranžman. Za sada je moguće čuti samo dvije pjesme sa budućeg albuma: „Mašala“ i „Kumrija“. Na osnovu zvuka kojeg čujemo u „Kumriji“ i „Mašali“, jasno je da Vladislav teži novom muzičkom pravcu. Taj pravac ima i svoju edukativnu svrhu, jer ima za cilj da poveže tradicionalnu srpsku duhovnu i izvornu muziku sa mladim generacijama. Istovremeno, album je zamišljen da bude integralni dio World Music scene.







2024 © Književna radionica "Kordun"