O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


KNJIGA KOJA VEZUJE RASEJANJE SA MATICOM

Dušica Ivanović
detalj slike: KRK Art dizajn

KNjIGA KOJA VEZUJE RASEJANjE S MATICOM

(„Književna hronika iz rasejanja Katarina Kostić, UKS, Beograd 2024.)



 Ovo dragoceno izdanje je otisak vremena koje prolazi, ali koje je već ugrađeno u temelje današnje književnosti.


Dušica Ivanović


 
Душица Ивановић - књижевница
Hronika autorke Katarine Kostić je potrebna knjiga, rekla bih čak i neophodna. U Torontu, u kome sam živela do pre pet godina, nije bilo književnog okupljanja na kome problem povezivanja matice i rasejanja ne bi bio spomenut. To je bila i jedna od tema kojom smo se redovno bavile Katarina i ja u njenom malom, toplom, knjigama i umetničkim slikama ušuškanom stanu u jednom od najlepših delova tog velikog grada.
Imala sam sreću da živim u blizini, na samo 15 minuta hoda od njenog stana.
Imala sam sreću da mi Katarina bude savetnik, mentor i prijatelj i da to ostane do današnjeg dana.
Imala sam sreću da me upravo ona, jedan od osnivača idugogodišnji predsednikSrpsko-kanadskog udruženja pisaca„Desanka Maksimović“, uvede ne samo u to udruženje, nego u društvo književnika, da me poveže sa svojim saradnicima i prijateljima i u Kanadi i u matici.
Imala sam sreću i čast da pomognem Katarini u pripremi ove knjige za štampu.
 
Svi mi koji smo, kao iseljenici iz Srbije, stigli u novi svet ne samo s koferima punim želja, nade i egzistencijalnih briga, nego i sa potrebom da ostvarimo sebe u kreativnom, stvaralačkom smislu, imali smo sreću ako smo upoznali Katarinu Kostić. Ona nas je prigrlila. Ona je pomogla ako smo bili spremni da pomoć zatražimo, ako smo prigušili sujetu i otvorili mogućnost da u novoj zemlji učimo ne samo novi jezik, već i kako se čuva naš maternji. Ako živite van matice, to je ključ održavanja i negovanja nacionalne svesti i savesti i uslov za održavanje stalne veze sa maticom Srbijom. U tome je naša Kaća decenijama igrala jednu od ključnih uloga i ja mogu iz ličnog iskustva, kao i iz iskustva ljudi koje dobro poznajem, o tome da posvedočim.
Kad znamo sve do sada rečeno, onda nimalo ne čudi činjenica da autorka ovu knjigu vidi kao svoje zaveštanje udruženju i ljudima kojima je posvetila značajan period svog kreativnog života, u kome su se uloge novinara, hroničara, esejiste, pisca i mentora međusobno ukrštale, jedna drugu podržavale i stoga ostavile nizbrisiv trag svuda gde je živela i stvarala, od Srbije, preko Francuske, pa do Kanade.
U podnaslovu je jasno definisano šta je obuhvaćeno ovom hronikom: književne kritike, susreti, reagovanja,književni događaji... Tri tačke na kraju napomene upozoravaju da okviri nisu čvrsti, da su se u ovoj knjizi našle brojne teme, sve one kojima se u toku svog dugogodišnje rada bavila Katarina Kostić. Tri tačke na kraju znače još nešto: da se u ovom zborniku njenih radova nisu našli ni svi autori, ni sve objavljene knjige, ni svi događaji. Radi se o delu koje objedinjuje autorske radove Katarine Kostić, bilo da su to književni eseji, kritike i recenzije autora iz rasejanja i otadžbine, što je najveći i za autorku najvažniji deo ove knjige, ili novinski članci, intervjui, važni književni događaji, reagovanja na aktuelne teme u kulturi, ili sećanja na preminule članove udruženja i saradnike.
Svi tekstovi su već bili negde objavljeni ili pročitani, a u ovoj su knjizi sabrani i organizovani na način koji je sama Katarina objasnila u uvodnoj reči.
Tako smo dobili hroniku koja je ne samo zapis o vremenskom periodu u kome je hroničarka živela i radila, već i materijal za buduća istraživanja.
Petnaest godina nakon objavljivanja njene prve hronike „Otisci vremena“,Katarina je osetila potrebu za nekom vrstom nastavka, sa idejom da ta nova knjiga ujedno bude, po njenim rečima, „uvid upedesetogodišnji rad Udruženja ‘Desanka Maksimović’, ali i važandokument o poluvekovnim književnim ostvarenjima Srba u rasejanju.“
 
Moja generacija je svedok promena čije poreklo je u novoj tehnološkoj revoluciji. To znači da veliki deo onoga kako danas radimo nije stvar izbora, nego potrebe da se prilagodimo novom vremenu i novim vidovima komunikacije, novim platformama na kojima objavljujemo i razgovaramo. Ovo dragoceno izdanje je otisak vremena koje prolazi, ali koje je već ugrađeno u temelje današnje književnosti. Uverena sam da ga treba približiti generacijama koje dolaze, sačuvati za one kojima je digitalna forma bliža nego štampana. Pored tekstualnog dela, tu su i fotografije, od kojih je samo deo mogao da nađe mesto u ovom obimnom izdanju.
Hronika književnog života u rasejanju treba i dalje da se piše i ja se nadam da će Katarina ne samo nastaviti da to radi, nego i naći svog naslednika u ovom teškom, ponekad nezahvalnom poslu, ali poslu čiji su rezultati dragoceni za naše trajanje i tamo i ovde, za naše povezivanje bez obzira na geografske razdaljine.
Udruženje književnika Srbije je važna, neophodna spona, kao i njeno glasilo Književne novine. Veliki broj Katarinih članaka iz ove knjige objavljen je upravo u Književnim novinama. Pored toga, Udruženje „Desanka Maksimović“ je steklo zvanični status podružnice UKS i njihova saradnja je danas sve jača.  
U godini kada UKS proslavlja 120 godina svog postojanja nismo imali ni spektakularnu proslavu, ni vatromet, ni bogate nagrade, iako bi sve to bilo, rekla bih, i zasluženo i očekivano. Ali, zato je Katarina Kostić iznedrila knjigu koja je poklon i Udruženju književnika Srbije i našim piscima u rasejanju. I prevalila je dalek put između Toronta i Kanade da bi nam je predstavila i s nama podelila književno delo koje je plod njenog dugogodišnjg rada.
Ovog meseca će naša Katarina u svom Beogradu proslaviti 89-i rođendan. Mnogaja ljeta, draga Kaća!
 
(izlaganje D. Ivanović na Tribini posvećenoj promociji novih izdanja Katarine Kostić,
UKS, Beograd, 8. decembar 2025)





 

PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"