O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - BRAZIL

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn

SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - BRAZIL

Dr SIMO JELAČA




Predgovor


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku zemlju, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.
Autor




BRAZIL 

KULTURA I NARODNI OBIČAJI

 



Činjenice i statistika


Lokacija: Istočna Južna Amerika graniči sa Argentinom 1.224 km, Bolivijom 3.400 km, Kolumbijom 1.643 km, Francuska Gvajana 673 km, Gvajana 1.119 km, Paragvaj 1.290 km, Peru 1.560 km, Surinam 597 km, Vecuela 208 km, Vecuela 205 km
Glavni grad: Brazilia, 2,85 miliona stanovnika. Ostali veći gradovi su: Sao Paulo 11,9 miliona; Rio de Žaneiro 6,5; Belo Horizonte 2,5 miliona.
Klima: uglavnom tropska, ali temperatura na jugu
Stanovništvo: 185 miliona.
Veličina zemlje: 3.858.140 kvadratnih kilometara.
Etnički sastav: bela (uključuje Portugalce, Nemce, Italijane, Špance, Poljake) 55%, mešana bela i crna 38%, crna 6%, ostalo (uključujući Japance, Arape, Amerikance) 1% .
Religije: rimokatolici (nominalno) 80%
Vlada: federativna republika
Nacionalna zastava Brazila:
Brazilska nacionalna zastava je ikona u svojim plavim, zelenim i žutim bojama i često se maše na sportskim događajima ili se prikazuje na modernim odevnim predmetima. Zelena i žuta predstavljaju dinastiju Braganca-Habsburg i stoga su bile identifikacioni znak brazilske zastave mnogo, mnogo godina.
Jezik u Brazilu:
Jezik je jedan od najjačih elemenata brazilskog nacionalnog jedinstva. Portugalski govori skoro 100 odsto stanovništva. Jedini izuzetak su neki pripadnici američkih indijanskih grupa i džepovi imigranata, pre svega iz Japana i Južne Koreje, koji još nisu naučili portugalski.
Postoji otprilike ista razlika između portugalskog koji se govori u Brazilu i onog koji se govori u Portugalu koliko i između engleskog koji se govori u Sjedinjenim Državama i onog koji se govori u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Brazilu ne postoje dijalekti portugalskog, već samo umerene regionalne varijacije u akcentu, rečniku i upotrebi ličnih imenica, zamenica i glagolskih konjugacija. Varijacije se smanjuju kao rezultat masovnih medija, posebno nacionalnih televizijskih mreža koje gleda većina Brazilaca.
Brazilsko društvo i kultura
Brazilska raznolikost:
Brazil je mešavina rasa i etničkih grupa, što rezultira bogatom raznolikošću.
Mnogi originalni portugalski doseljenici oženili su se domaćim ženama, što je stvorilo novu rasu, nazvanu 'Mestizos'.
'Mulati' su potomci portugalskih i afričkih robova.
Ropstvo je ukinuto 1888. godine, stvarajući vremenom dodatno zamagljivanje rasnih linija.
Za razliku od mnogih drugih latinoameričkih zemalja u kojima postoji različita indijska populacija, Brazilci su se venčali do te mere da se ponekad čini da skoro svi imaju kombinaciju evropskog, afričkog i autohtonog porekla.
Brazilske porodične vrednosti:
Porodica je temelj društvene strukture i čini osnovu stabilnosti za većinu ljudi.
Porodice su obično velike (iako se veličina porodice smanjuje poslednjih godina), a proširena porodica je prilično bliska.
Pojedinac dobija društvenu mrežu i pomoć u trenucima potrebe od porodice.
Nepotizam se smatra pozitivnom stvari, jer podrazumeva da je zapošljavanje ljudi koje poznajete i kojima verujete od primarnog značaja.
Brazilski klasni sistem:
Uprkos mešanju etničkih grupa, u Brazilu postoji klasni sistem.
Malo Brazilaca bi se moglo opisati kao rasista, iako je socijalna diskriminacija na osnovu boje kože svakodnevna pojava.
Generalno, ljudi sa tamno smeđom kožom su ekonomski i socijalno ugroženi.
Srednja i viša klasa često imaju samo kratku interakciju sa nižim klasama - obično sobaricama, vozačima itd.
Klasa je određena ekonomskim statusom i bojom kože.
Postoji veliki disparitet u razlikama u platama – a samim tim iu načinu života i društvenim aspiracijama – među različitim klasama
Iako žene čine 40% brazilske radne snage, one se obično nalaze na slabije plaćenim poslovima kao što su podučavanje, administrativna podrška i medicinske sestre.
Ustav iz 1988. zabranjuje diskriminaciju žena, ali nejednakosti i dalje postoje. Jedino mesto gde žene postižu ravnopravnost je vlada.
Običaji u Brazilu:
Muškarci se rukuju kada se pozdravljaju, dok održavaju stalan kontakt očima.
Žene se uglavnom ljube jedna drugu, počevši od levog i naizmeničnog obraza.
  Grljenje i šamaranje su uobičajeni pozdravi među brazilskim prijateljima.
Ako žena želi da se rukuje sa muškarcem, prvo treba da pruži ruku.
Davanja poklona:
Ako ste pozvani u kuću Brazilca, ponesite domaćici cveće ili mali poklon.
Orhideje se smatraju veoma lepim poklonom, ali izbegavajte ljubičaste.
Izbegavajte da date bilo šta ljubičasto ili crno jer su to boje žalosti.
Maramice se vezuju i za sahrane, pa se od njih ne prave dobri pokloni.
Pokloni se otvaraju po prijemu.
Običaji pri jelu:
Ako ste pozvani u kuću Brazilca:
Dođite najmanje 30 minuta kasnije ako je poziv na večeru.
Dođite do sat vremena zakašnjenja na zabavu ili veliko okupljanje.
Brazilci se oblače sa stilom i procenjuju druge na osnovu njihovog izgleda. Ležerna haljina je svečanija nego u mnogim drugim zemljama. Uvek se oblačite elegantno i grešite u preteranom oblačenju umesto prema dole.
Ako niste doneli poklon domaćici, cveće sledećeg dana je uvek cenjeno.
Poslovni bonton i protokol u Brazilu
Odnosi i komunikacija:
. Brazilci moraju da znaju sa kim posluju pre nego što mogu efikasno da rade.
Brazilci više vole sastanke licem u lice nego pismenu komunikaciju jer im to omogućava da upoznaju osobu sa kojom posluju.
Pojedinac sa kojim rade je važniji od kompanije.
Pošto je ovo grupna kultura, važno je da ne učinite ništa što bi osramotilo Brazilca.
Kritikovanje pojedinca dovodi do toga da ta osoba izgubi lice sa ostalima na sastanku.
Osoba koja kritikuje takođe gubi obraz, pošto se oglušila o nepisano pravilo.
Komunikacija je često neformalna i ne oslanja se na stroga pravila protokola. Svako ko smatra da ima nešto da kaže uglavnom će dodati svoje mišljenje.
Smatra se da je prihvatljivo prekinuti nekoga ko govori.
Usmena komunikacija licem u lice je poželjnija od pismene komunikacije. Istovremeno, kada je reč o poslovnim ugovorima, Brazilci insistiraju na sastavljanju detaljnih pravnih ugovora.
Poslovni pregovori:
Očekujte pitanja o svojoj kompaniji jer je Brazilcima ugodnije da posluju sa ljudima i kompanijama koje poznaju.
Sačekajte da vaše brazilske kolege pokrenu poslovnu temu. Nikada nemojte žuriti sa vremenom izgradnje odnosa.
Brazilci uzimaju vreme kada pregovaraju
Nemojte ih žuriti ili izgledati nestrpljivo.
Očekujte mnogo vremena koje ćete potrošiti na razmatranje detalja.
Često ljudi sa kojima pregovarate neće imati ovlašćenja za donošenje odluka.
Preporučljivo je da unajmite prevodioca ako vaš portugalski ne govori tečno.
Koristite lokalne advokate i računovođe za pregovore.
Brazilci negoduju zbog spoljnog legalnog prisustva.
Brazilski biznis je hijerarhijski.
Odluke donosi najviša osoba.
Brazilci pregovaraju sa ljudima, a ne sa kompanijama.
Nemojte menjati svoj pregovarački tim ili ćete možda morati da počnete ispočetka.
Izgled poslovnih sastanaka:
Poslovni sastanci su obavezni i često se mogu zakazati u kratkom roku; međutim, najbolje je da ih napravite 2 do 3 nedelje unapred.
Potvrdite sastanak pismeno. Nije neuobičajeno da se termini otkazuju ili menjaju u poslednjem trenutku.
U Sao Paulu i Braziliji važno je doći na vreme na sastanke. U Rio de Žaneiru i drugim gradovima prihvatljivo je kasniti nekoliko minuta na sastanak.
Nemojte izgledati nestrpljivo ako čekate. Brazilci vide vreme kao nešto što je van njihove kontrole i zahtevi veza imaju prednost nad pridržavanjem striktnog rasporeda.
Sastanci su generalno prilično neformalni.
Očekujte da će vas prekinuti dok govorite ili pravite prezentaciju.
Izbegavajte sukobe. Nemojte izgledati frustrirano svojim brazilskim kolegama.
Odevanje:
Brazilci se ponose što se dobro oblače.
Muškarci treba da nose konzervativna poslovna odela tamne boje. Trodelna odela obično ukazuju na to da je neko izvršni direktor.
Žene treba da nose odela ili haljine koje su elegantne i ženstvene sa kvalitetnim dodacima. Očekuju se manikir.
Vizit karte:
Vizit karte se razmenjuju tokom upoznavanja sa svima na sastanku.
Preporučljivo je, iako nije obavezno, da drugu stranu vaše vizit karte prevedete na portugalski.
Predstavite svoju vizit kartu tako da je portugalska strana okrenuta ka primaocu.
Brazilska Kultura:
Brazilska kultura je jedna od najraznovrsnijih i najraznovrsnijih na svetu. To je zbog toga što je to bio lonac za topljenje nacionalnosti, kao rezultat vekova evropske dominacije, kao i ropstva, koje je dovelo horde afričkih migranata preko granica Brazila da žive i utiču na lokalne kulture svojim drevnim običajima i idejama.
Brazilski tradicionalni običaji:
Brazil je fascinantna zemlja, posebno u smislu svoje bogate kulture, istorije i nasleđa.
• Stil komunikacije brazilskih lokalnog stanovništva je obično opušten i prilično neformalan.
• Brazilci su prilično direktni u svom načinu govora kao iu onome što govore.
• Kada komuniciraju, meštani će se često lagano dodirivati i stajati blizu jedno drugom. Nemojte ovo zameniti za flert ili neprikladno ponašanje
• Ljudi koji rade u pružanju usluga (kao što su građevinski radnici, medicinske sestre i čistačice) često će izbegavati kontakt očima sa onima za koje se smatra da su iznad njih u društvenom statusu. Međutim, kolege i prijatelji obično održavaju direktan kontakt očima.
• Kratak kontakt očima sa strancima je prihvatljiv i uobičajen.
• Generalno, pokušajte da održavate dobro vreme. Kao posetilac zemlje, svakako bi trebalo da se držite vremena sastanaka iz poštovanja.
• Blisko prijateljstvo se ukazuje trljanjem dva kažiprsta.
• Palac gore označava odobravanje, dok palac nadole predstavlja nesreću i neodobravanje.
• Sisanje palca ukazuje na osećaj izostavljenosti.
• Stavljanje palca između srednjeg i kažiprsta je simbol želje da nekome poželimo sreću u Brazilu.
• Od žena se generalno očekuje da se pobrinu za sve kućne poslove.
• Zakonska starost za konzumiranje alkohola i pušenje je 18 godina.
• Brazilci su uglavnom dobro obučeni i uredni.
• Žene u preduzeću treba da imaju manikirane ruke.
• U radnom okruženju nije prihvatljivo nositi farmerke.
• Ako ne znate bračno stanje ili akademsku kvalifikaciju osobe sa kojom razgovarate, pozovite je istim naslovom kojim su vas oslovljavali gospodin ili gospođa.
• Ako idete u Brazil poslovno, neka serlja vizitkarti odštampa na engleskom sa portugalskim na poleđini.
• Korporativnim sastancima skoro uvek prethodi obilje malih razgovora.
Urbanizam i arhitektura:
Gradovi, posebno veliki gradovi, imaju kvalitet živosti i vreve koji većina Brazilaca ceni. A neki brazilski gradovi zaista imaju mnogo toga. Gradovi su igrali važnu ulogu u brazilskoj istoriji. Uostalom, malo koja druga država ima tri nacionalna glavnog grada. Tokom kolonijalnog perioda kada je šećer bio kralj, mesto nacije bila je severoistočna obala, a Salvador je bio kolonijalna prestonica. Zatim sa procvatom zlata u osamnaestom veku sa središtem u državi Minas Gerais u jugoistočnom delu zemlje, glavni grad je premešten u Rio de Žaneiro gde je ostao do osnivanja Brazilije 1960. Brazilija je dizajnirana da bude idealan moderan grad a njegova arhitektura i planiranje imali su za cilj da transformišu brazilsko društvo.
Hrana u svakodnevnom životu:
Pirinač, pasulj i manioka čine srž brazilske ishrane i barem povremeno ih jedu sve društvene klase u svim delovima nacije. Tradicionalno najvažniji obrok u danu je afera sa više jela koja se jede posle podneva. Večernji obrok je jednostavniji, često se sastoji od supe i možda ostataka podnevnog obroka.
Osnovna Ekonomija:
Danas Brazil ima osmu najveću ekonomiju na svetu. Veliki je proizvođač poljoprivrednih proizvoda kao što su šećerna trska, soja, pomorandže, kafa, kakao, pirinač, pšenica i pamuk.
Zemljište i imovina:
U agrarnoj strukturi Brazila dominiraju veliki zemljišni posedi.
 Glavna Industrija:
Brazil danas ima jedan od najnaprednijih industrijskih sektora u Latinskoj Americi i glavni je proizvođač i izvoznik automobila, tekstila, obuće, trajne robe široke potrošnje, čelika, farmaceutskih proizvoda i petrohemijskih proizvoda.
Socijalna zaštita
Brazil ima socijalni i penzioni sistem, ali oni malo čine za siromašnije radnike. Brazil takođe ima neke od najprogresivnijih socijalnih zakona, kao što je plaćeno porodiljsko odsustvo. Jedan veoma uspešan društveni program koji je dobio nacionalnu pažnju je Viva a Crianca (Živela deca). Kampanja preventivnog zdravstvenog obrazovanja, program je smanjio smrtnost novorođenčadi u Seari za jednu trećinu za samo četiri godine.
Brak:
U Brazilu postoje i građanski i verski brakovi, ali broj verskih brakova je u opadanju, posebno u urbanim sredinama.
Nasleđe:
Brazilci prate svoje poreklo i nasleđuju i po majčinoj i po očinskoj liniji. Obično imaju dva prezimena, majčino i očevo. Kada se žena udaje, obično dodaje muževljevo prezime uz svoje i ispušta prezime porodice svoje majke, dok se njenoj deci daju prezimena po majčinom i sopstvenom ocu.
Obrazovanje dece:
Obrazovne mogućnosti su vezane za društvenu klasu. Brazil nikada nije mnogo ulagao u javno obrazovanje, a većina porodica srednje klase i elitnih porodica svoju decu šalje u privatnu školu. Obrazovanje je takođe povezano sa rasom i geografijom.
Više obrazovanje:
Dve trećine svih javnih sredstava potrošenih na obrazovanje u Brazilu ide na univerzitete, a druga trećina na javne osnovne i srednje škole.
Zdravstvena zaštita
Brazil ima javni zdravstveni sistem, ali kao i drugi socijalni programi koji prvenstveno služe siromašnima. Brazil ima zdravstvenu zaštitu svetske klase u modernim medicinskim centrima.
 





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"