O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - AUSTRALIJA

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn

SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - AUSTRALIJA

 

Dr SIMO JELAČA



Predgovor


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku zemlju, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.


Autor






AUSTRALIJA

KULTURA I NARODNI OBIČAJI



 
Činjenice i statistika
Lokacija: Okeanija, kontinent između Indijskog okeana i južnog Tihog okeana (Pacifika).
Veličina: 692.024 sk.km.
Glavni grad: Kanbera, 360.000 stanovnika
Veći gradovi su: Sidnej 4 miliona; Melburn 3,85 miliona, a Adelaida 1,2 miliona.
Klima: Generalno aridna do polusušna; umerena na jugu i istoku; tropski na severu
Stanovništvo: 20 miliona.
Veličina: Australija je šesta po veličini zemlja na planeti posle Rusije, Kanade, Kine, SAD i Brazila. Sa 7,692.024 km2, ono čini samo pet odsto svetske kopnene površine od 149 450 000 km2, i iako je najmanja kopnena masa, najveće je ostrvo na svetu.
Etnički sastav: Belci 92%, Azijati 7%, Aboridžini 1%.
Religije: Anglikanci 26,1%, rimokatolici 26%, ostali hrišćani 24,3%, nehrišćani 11%, ostali 12,6%.
Vlada: Demokratski, federalno-državni sistem koji priznaje britanskog monarha kao suverena.
Jezici u Australiji:
Engleski je primarni jezik koji se koristi u Australiji. Ipak, na njihov šareni rečnik, akcenat, fonetički sistem i sleng („Strine“) može biti potrebno dosta navikavanja. Godine 1788. u Australiji se govorilo oko 250 odvojenih jezika Aboridžina, plus dijalekti. Danas samo dve trećine ovih jezika opstaje, a samo 20 od njih je još dovoljno snažno da imaju šanse da prežive i do sledećeg veka. Pored ovih, tu su i jezici doseljenika iz Evrope, Bliskog istoka i Azije.
Australijsko društvo i kultura:
Australijanci su veoma prizemni i uvek imaju na umu da ne ostavljaju utisak da misle da su bolji od bilo koga drugog.
Oni cene autentičnost, iskrenost i mrze pretencioznost.
Australijanci preferiraju ljude koji su skromni, samosvesni i sa smislom za humor.
Oni ne privlače pažnju na svoja akademska ili druga dostignuća i imaju tendenciju da ne veruju ljudima koji to čine.
Često umanjuju svoj uspeh, zbog čega se može činiti da nisu orijentisani na postignuća.
Drugari:
Australijanci pridaju veliku vrednost odnosima.
Sa relativno malom populacijom, važno je da se slažete sa svima, jer nikada ne znate kada će vam se putevi ponovo ukrstiti.
Ovo dovodi do stila pregovaranja od kojeg svi dobijaju, jer to što svi izađu sa pozitivnim osećanjima pomaže u olakšavanju budućih poslovnih odnosa.
Multikulturalno društvo:
Početno stanovništvo Australije činili su Aboridžini i ljudi britanskog i irskog porekla.
Posle Drugog svetskog rata došlo je do velikih migracija iz Evrope, posebno iz Grčke, Italije, Nemačke, Holandije, Jugoslavije, Libana i Turske.
Ovo je bio odgovor na australijsku politiku proaktivnog pokušaja da privuče imigrante da poveća stanovništvo i radnu snagu.
U poslednjih trideset godina, Australija je liberalizovala svoju imigracionu politiku i otvorila svoje granice prema jugoistočnoj Aziji.
Ovo je izazvalo pravu promenu u samopercepciji pošto su Australci počeli da se redefinišu kao multikulturalno i viševersko društvo, a ne kao stara homogena, bela, anglosaksonska, protestantska nacija.
Meeting Etikete:
Australijanci nisu baš formalni, pa su pozdravi opušteni i opušteni.
Dovoljni su stisak ruke i osmeh.
Iako Australijanac može reći, 'D'dan' ili 'G'dai, mate', ovo može zvučati pokroviteljski od strane stranca.
Posetioci treba jednostavno da kažu „Zdravo“ ili „Zdravo, kako si?“
Australijanci više vole da koriste imena, čak i na prvom sastanku
Etiketa davanja poklona:
Mali pokloni se obično razmenjuju sa članovima porodice, bliskim prijateljima i komšijama na rođendane i Božić.
Ljudima iz trgovine, kao što su sanitarni radnici, može se dati mala količina gotovine, ili što je verovatnije, flaša vina ili paklica od šest piva!
Ako ste pozvani u nečiji dom na večeru, pristojno je domaćici doneti kutiju čokolade ili cveća. Kvalitetna boca vina je uvek cenjena.
Pokloni se otvaraju po prijemu.
Dining Etikete:
Mnogi pozivi u australijski dom biće za 'Barbie' (BBK).
Gosti na roštilju obično donose vino ili pivo za ličnu potrošnju. U nekim slučajevima, vrlo neformalni roštilj može predložiti da ponesete svoje meso!
Dođite na vreme ako ste pozvani na večeru; ne kasni više od 15 minuta ako ste pozvani na roštilj ili veliku zabavu.
Kontaktirajte domaćicu unapred da vidite da li želi da donesete neko jelo.
Ponudite da pomognete domaćici u pripremi ili raščišćavanju nakon serviranja obroka.
Pazite na ponašanje za stolom!
Maniri za stolom su kontinentalni - držite viljušku u levoj ruci, a nož u desnoj dok jedete.
Označite da ste završili sa jelom tako što ćete nož i viljušku postaviti paralelno na tanjir sa drškama okrenutim udesno.
Dok jedete, držite laktove dalje od stola, a ruke iznad stola.
Poslovni bonton i običaji u Australiji
Odnosi i komunikacija:
Australijanci su veoma iskreni kada je u pitanju posao, tako da im nisu potrebni dugotrajni lični odnosi pre nego što posluju sa ljudima.
Australijanci su veoma direktni u načinu na koji komuniciraju.
U njihovom govoru često postoji element humora, često samozatajenog.
Australci često koriste šareni jezik koji bi bio nezamisliv u drugim zemljama.
Etiketa poslovnih sastanaka:
Sastanci su neophodni i relativno lako se zakazuju.
Trebalo bi da budu napravljeni sa što je moguće dužim vremenom.
Tačnost je važna u poslovnim situacijama. Bolje je doći nekoliko minuta ranije nego da neko čeka.
Sastanci su uglavnom opušteni; međutim, to su ozbiljni događaji.
Ako Australijanac napravi izuzetak od nečega što kažete, oni će vam to reći.
Ako pravite prezentaciju, izbegavajte pompe, preterane tvrdnje ili zvižduke.
Predstavite svoj poslovni slučaj činjenicama i brojkama. Emocije i osećanja nisu važni u australijskoj poslovnoj klimi.
Pregovaranje i donošenje odluka:
Australijanci brzo pristupaju poslu uz minimalnu količinu malih razgovora.
Oni su prilično direktni i očekuju isto zauzvrat. Oni cene kratkoću i nisu impresionirani previše detalja.
Pregovori se odvijaju brzo. Cenkanje nije uobičajeno. Oni će očekivati da vaš početni predlog ima samo malu marginu za pregovore.
Ne vole tehnike visokog pritiska.
Donošenje odluka je koncentrisano na vrhu kompanije, iako se odluke donose nakon konsultacija sa podređenim, što može učiniti donošenje odluka sporim i dugotrajnim.
Šta obući?
Poslovna haljina je konzervativna u Melburnu i Sidneju.
Muškarci bi trebalo da nose tamno poslovno odelo.
Žene treba da nose pametnu haljinu ili poslovno odelo.
U Brizbejnu ili drugim tropskim oblastima, u zavisnosti od funkcije posla i kulture kompanije, muškarci mogu da nose košulje, kravate i bermude.
Vizit karte:
Vizit karte se razmenjuju na inicijalnom predstavljanju bez formalnog rituala. Ako vam se ne da vizit karta, ništa zato, možda je dotična osoba nije imala.         
 





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"