O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - IRAN

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI

Dr SIMO JELAČA




Predgovor


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku zemlju, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.
Autor




IRAN

KULTURA I NARODNI OBIČAJI



 
Činjenice i statistika
Lokacija: Bliski istok, graniči sa Avganistanom 936 km, Jermenijom 35 km, Azerbejdžanom 432 km, Azerbejdžanom 179 km, Irakom 1,458 km, Pakistanom 909 km, Turskom 499 km, Turkmenistanom 992 km. Njegova površina je 1.648.000 kvadratnih kilometara.
Veličina: 1,648.000 sk.km.
Glavni grad: Teheran. stanovnika oko 9 miliona.
  Klima: uglavnom aridna ili polusušna, suptropska duž kaspijske obale.
Stanovništvo: oko 70 miliona.
Etnički sastav: Persijanci 51%, Azeri 24%, Gilaki i Mazandarani 8%, Kurdi 7%, Arapi 3%, Lur 2%, Beludži 2%, Turkmeni 2%, ostali 1% .
Religije: šiitski muslimani 89%, sunitski muslimani 9%, zoroastrijanci, jevreji, hrišćani i bahai 2%.
Vlada: Islamska republika.
Identifikacija:
Termini "Iran" kao oznaka za civilizaciju i "Iranski" kao naziv za stanovnike koji zauzimaju veliku visoravan koja se nalazi između Kaspijskog mora i Persijskog zaliva su u stalnoj upotrebi više od dvadeset i pet stotina godina. Drevni grčki geografi označili su teritoriju kao "Persija".
Iranski jezik:
Iran ima heterogenu populaciju koja govori raznim indoiranskim, semitskim i turskim jezicima. Najveću jezičku grupu čine govornici indoiranskih jezika, koji su 1986. godine činili oko 70 odsto stanovništva. Persijski je službeni jezik zemlje i njeni različiti dijalekti; govornici Kirmandžija, termina za srodne dijalekte kojima govore Kurdi koji žive u gradovima, mestima i selima zapadnog Irana i susednih oblasti Iraka i Turske; govornici Lurija, jezika Bahtiarija i Lura koji žive u Zagrosu; i beluči, jezik polunomadskog naroda koji živi u jugoistočnom Iranu i susednim oblastima Avganistana i Pakistana.
Islam i šiizam:
Islam praktikuje većina Iranaca i upravlja njihovim ličnim, političkim, ekonomskim i pravnim životima. Islam je proizašao iz današnje Saudijske Arabije. Prorok Muhamed se smatra poslednjim Božjim izaslanicima. Tokom svetog mjeseca Ramazana svi muslimani moraju postiti od zore do sumraka i dozvoljeno im je da rade samo šest sati dnevno. Kada je prorok Muhamed umro, pitanje ko treba da bude njegov naslednik podelilo je muslimansko stanovništvo.
Porodične vrednosti:
. U Iranu je porodica osnova društvene strukture.
. Koncept porodice je privatniji nego u mnogim drugim kulturama. Ženski rođaci moraju biti zaštićeni od spoljnih uticaja i uvek se brinu o njima. Neprikladno je postavljati pitanja o ženi Iranca ili drugim rođacima.
. Iranci svoje obaveze prema porodici shvataju prilično ozbiljno.
. Porodice su obično male, samo 1 ili 2 dece, ali proširena porodica je prilično bliska.
. Pojedinac dobija društvenu mrežu i pomoć u trenucima potrebe od porodice.
. Stariji rođaci se drže kod kuće, a ne smeštaju se u starački dom.
. Lojalnost porodici je ispred drugih društvenih odnosa, čak i poslovnih.
. Nepotizam se smatra dobrom, jer podrazumeva da je zapošljavanje ljudi koje poznajete i kojima verujete od primarnog značaja.
Javno protiv privatnog:
Iranci sebe vide kao dva različita identiteta: „zaher“ (javni) i „batin“ (privatni).
. Kada su u javnosti, moraju se pridržavati prihvaćenih načina ponašanja. Samo u svojim domovima, među svojim unutrašnjim krugom, osećaju se slobodnim da budu ono što su oni. Članovi porodice su uvek deo unutrašnjeg kruga.
. Uži krug čini osnovu društvene i poslovne mreže osobe. Prijateljstvo je veoma važno i proširuje se na posao. Na ljude iz užeg kruga se može osloniti da će: ponuditi savete, pomoći u pronalaženju posla ili preseći birokratiju.
Taarof (iranska ljubaznost)
. Taarof je sistem učtivosti koji uključuje i verbalnu i neverbalnu komunikaciju.
. Iranci protestuju zbog komplimenata i pokušavaju da se pojave ranjivi u javnosti.
. Oni će omalovažavati sopstvena dostignuća u pokušaju da izgledaju skromno, iako drugi Iranci shvataju da je to samo ljubaznost i ne uzimaju reči za lice.
. Pridržavajući se taarofa, ako vam se ikada nešto ponudi, poput čaja ili slatkiša, čak i ako to želite, prvo to odbijte dok njihovo insistiranje ne postane veće.
Etiketa i običaji u Iranu
Običaji pri susretu:
. Upoznavanje je uglavnom ograničeno na pripadnike istog pola jer se muškarci i žene druže odvojeno.
. Pozdravi imaju tendenciju da budu ljubazni. Muškarci ljube druge muškarce, a žene ljube druge žene na društvenim događajima. Ako se sretnu na ulici, rukovanje je češći pozdrav
. Kada se Iranci pozdravljaju, odvajaju vreme i razgovaraju o opštim stvarima.
. Najčešći pozdrav je "salaam alaikum" ili jednostavnije "salaam" (mir).
Etiketa davanja poklona
. Iranci daju poklone u raznim društvenim prilikama kao što su povratak sa putovanja ili ako neko postigne veliki uspeh u ličnom ili poslovnom životu.
. Na rođendane, poslovni ljudi donose slatkiše i torte u kancelariju i ne očekuju da će dobiti poklone.
. Uobičajeno je da se novčani pokloni daju slugama ili drugima koji su pružali usluge tokom godine na No Ruz (iransku novu godinu).
. Novac treba da budu nove novčanice ili zlatnici. . Ako ste pozvani u kuću nekog Iranca, ponesite cveće ili pecivo domaćinima. Kada dajete poklon, uvek se izvinite zbog njegove neadekvatnosti.
. Pokloni treba da budu elegantno upakovani - većina prodavnica će ih umotati umesto vas.
. Pokloni se uglavnom ne otvaraju kada se dobiju. U stvari, mogu se staviti na sto i ne pominjati.
Jela: Ako ste pozvani u kuću Iranca:
. Proverite da li domaćin nosi cipele. Ako ne, uklonite svoj na vratima.
. Obucite se konzervativno.
. Pokušajte da stignete u pozvano vreme. Tačnost se ceni.
. Pokažite poštovanje prema starijima tako što ćete ih prvo pozdraviti.
. Proverite da li je vaš supružnik uključen u pozivnicu.
.Konzervativni Iranci ne zabavljaju mešovite grupe.
. Očekujte da vas pokažu u sobu za goste. Obično je raskošno opremljen evropskim nameštajem.
. Rukujte se svakom pojedinačno.
. Prihvatite svaku ponudu hrane ili pića. Ne zaboravite da uradite 'taarof'.
  Maniri za stolom: Iranci su prilično formalni. Iako se neki obroci u domu služe na podu i bez pribora za jelo, to ne ukazuje na nedostatak pristojnosti. U modernijim domovima, obroci se poslužuju na trpezarijskom stolu sa postavom mesta.
. Sačekajte da vam kažu gde da sednete.
. Jedite samo desnom rukom.
. Probajte malo ako je sve servirano.
. Obroci se uglavnom služe u porodičnom stilu.
  . Većina stolova je postavljena samo sa kašikom i viljuškom.
. Često ima više hrane nego što možete pojesti. Deo iranskog gostoprimstva je da obasipa goste obiljem.
. Očekujte da vam se ponudi druga, pa čak i treća porcija. Prvobitna odbijanja će se smatrati ljubaznim gestovima (opet taarof!) i ne shvataju se ozbiljno.
. Ostavite malo hrane na tanjiru kada završite sa jelom.
Restorani uglavnom imaju dva dela – „porodični” gde ručaju žene i porodice i „samo muškarci”. Napojnice između 10 i 15% se cene u hotelskim restoranima.
Poslovni bonton i protokol u Iranu
. Iranci više vole da posluju sa onima koje poznaju i poštuju, pa očekuju da potroše vreme na negovanje ličnog odnosa pre nego što započnu posao.
. Koga poznajete često je važnije od onoga što znate, tako da je važno umrežiti i negovati brojne kontakte.
. Očekujte da vam se ponudi čaj kad god sretnete nekoga, jer to pokazuje gostoprimstvo.
. Pošto Iranci procenjuju ljude na osnovu izgleda, obucite se prikladno i odsednite u hotelu visokog standarda.
Etiketa poslovnih sastanaka
. Zakazivanje je neophodno i treba ih obaviti 4 do 6 nedelja unapred.
  . Potvrdite sastanak nedelju dana unapred i kada stignete u zemlju.
. Dobra je ideja da izbegavate zakazivanje sastanaka tokom Ramazana jer bi potreba da postite sprečila vaše poslovne kolege da vam ponude gostoprimstvo.
  . Dolazite na sastanke na vreme, jer se na tačnost gleda kao na vrlinu.
. Prvi sastanak sa iranskom kompanijom uglavnom nije fokusiran na posao. Očekujte da će vaše kolege provesti vreme upoznajući vas kao osobu uz čaj i grickalice.
. Budite strpljivi - sastanci se često prekidaju.
  . Pisani materijali treba da budu dostupni i na farsiju i na engleskom.
  . Ne skidajte jaknu bez dozvole.
. Ne gledajte na sat i ne pokušavajte da požurite sastanak. Ako izgledate fiksirani na vreme koje sastanak traje, nećete imati poverenja.
Poslovni Pregovori:
. Irancima je potrebno vreme da postanu topli prema stranim poslovnim ljudima. Do tada, mogu izgledati pomalo kruto i formalno.
. Lični odnosi čine osnovu poslovnih odnosa.
  . Odluke se donose polako.
. Iranci su namerni pregovarači koji mogu da sklope tešku pogodbu.
. Nemojte koristiti taktiku visokog pritiska. Oni će raditi protiv vas.
. Iranci mogu da pokažu emocije, ili čak napuste sastanak, ili prete da će prekinuti vezu u pokušaju da vas ubede da promenite svoj stav.
. Iranci često koriste vreme kao pregovaračku taktiku, posebno ako znaju da imate rok. Budite oprezni kada kažete svojim poslovnim kolegama da ste pod vremenskim pritiskom.
. Kompanije su hijerarhijske. Odluke se donose u vrhu kompanije, bilo od strane jedne osobe ili malog veća.
Način Oblačenja:
. Poslovna odeća je svečana i konzervativna.
. Muškarci treba da nose konzervativna poslovna odela tamne boje.
. Iranci ne nose kravate, ali to se ne bi smatralo negativnim da to uradite.
. Obucite se dobro da biste ostavili dobar utisak.
 . Žene uvek treba da se oblače skromno i pokrivaju kosu.
Oslovljavanje:
. Obraćajte se svojim iranskim poslovnim saradnicima njihovom titulom i prezimenom.
. Naziv "doktor" se koristi i za doktore i doktore. Inženjeri se zovu "mohandis". Ovim naslovima prethode dole navedeni zvanični naslovi i koriste se uz prezime.
  . Titula "Agha" (gospodine) se koristi kada se obraća muškarcima. Može se koristiti pre ili posle imena. Izraz "Agha-ieh" se stavlja ispred prezimena.
. Titula „Khanoom“ (gospođa) koristi se kada se obraća ženama. Može se koristiti pre ili posle imena. Fraza "Khanom-eh" se koristi ispred prezimena.
. Sačekajte da budete pozvani pre nego što pređete na imena. Samo bliski prijatelji i porodica koriste ovaj neformalni oblik obraćanja.
Simbolizam:
Iranska kultura je bogata kulturnom simbolikom, od čega veliki deo potiče iz praistorije. Iran je jedina nacija na Bliskom istoku koja koristi solarni kalendar. To je ujedno i jedina nacija na zemlji koja obeležava dolazak Nove godine u vreme prolećne ravnodnevice. Mnogo simbolike u svakodnevnom životu ne potiče samo od islama, već i od ogranka šiitskog islama „dvanaestoglavaca“ koji je zvanična državna religija od sedamnaestog veka.
Nacionalni identitet:
Uspostavljanje teokratske Islamske Republike Iran pod ajatolahom Ruholahom Homeinijem označilo je povratak religijskoj dominaciji iranske kulture.
Urbanizam i arhitektura
Iran je donedavno bio prvenstveno ruralna kultura. Iranci i danas cene prirodu i na svaki način pokušavaju da provode vreme na otvorenom. U isto vreme Iranci će pokušati da unesu spoljašnjost unutra kad god je to moguće. Iranski dom je onaj u kome se svaka soba, sa izuzetkom onih koje se koriste za kuvanje i telesne funkcije, može koristiti za bilo koju društvenu svrhu – za jelo, spavanje, zabavu, posao ili šta god da zamislimo. Iranske porodice mogu da žive i zabavljaju mnoge goste na mnogo manjem prostoru nego na Zapadu. Iranski gradovi su izgrađeni oko komercijalnog centra - bazara. Bazar je isprekidan „spolja unesenim unutra“ u vidu bazena i tekuće vode, pa čak i verske škole sa malom baštom.
Hrana u svakodnevnom životu:
Iranci imaju zdravu ishranu usredsređenu na sveže voće, povrće i povrće. Meso (obično jagnjetina, koza ili piletina) se koristi kao začin, a ne kao središnji deo obroka. Pirinač i svež beskvasni ili polukvasni hleb od celog zrna su osnovni skrob. Glavni obrok u toku dana jede se oko jedan sat posle podne. Iransko nacionalno jelo, zvano chelov kabab, sastoji se od jagnjećeg filea mariniranog u limunovom soku ili jogurtu. Večernji obrok će verovatno biti lagani obrok koji se sastoji od ostataka hrane od podnevnog obroka, ili malo hleba, sira, voća i čaja. Alkoholna pića su danas zvanično zabranjena u Iranu pod Islamskom republikom.
Bazna Ekonomija:
Iran je bio poljoprivredna država sa prilično bogatim resursima i za povrtarske kulture i za stočarstvo. Iran je bio poljoprivredna država sa prilično bogatim resursima i za povrtarske kulture i za stočarstvo. Ciljevi Islamske Republike uključuju nagon za samodovoljnošću u hrani i proizvodnji.
Glavna Industrija:
Iran danas ima čeličanu, fabriku za sklapanje automobila i autobusa, dobru infrastrukturu puteva, pristojan telekomunikacioni sistem i dobre objekte za radio i televiziju.
Trgovina:
Osim naftnih proizvoda, izvoz nacije uključuje tepihe, kavijar, pamuk, voće, tekstil, minerale, motorna vozila i orašaste plodove. Mala količina svežih proizvoda i mesa se izvozi u države Persijskog zaliva.
Socijalna zaštita:
Obaveza je svih muslimana da posvete dio svog viška prihoda za podršku vjerskim i dobrotvornim djelima. Postoji mnogo malih privatnih dobrotvornih organizacija organizovanih za pomoć siromašnima, porodicama bez oca, deci i drugim nesrećnim građanima. Iransko društvo Crvenog polumeseca je aktivno i važno u slučaju nacionalne katastrofe. Iran je neto izvoznik dobrotvornih sredstava u susedne zemlje.
Status žena i muškaraca
Pitanje rodnih uloga jedno je od najsloženijih pitanja u savremenom iranskom društvu. Žene su oduvek imale jaku ulogu u životu Irana, ali retko javnu ulogu. U Iranu žene kontrolišu brakove za svoju decu.
Obrazovanje:
Očekuje se da se majke i deca međusobno podržavaju. Majka će zaštititi ugled svoje dece u svim okolnostima. Mala deca su magnet za pažnju svih u društvu. Starija deca često odgajaju mlađu decu, posebno u ruralnim sredinama.
Otac je disciplinski radnik u porodici. Devojka je bukvalno blago za porodicu. Dečaci su daleko više ugađani od devojčica. Porodice stavljaju veliki naglasak na obrazovanje i za dečake i za devojčice. Obrazovni sistem se u velikoj meri oslanja na pamćenje napamet, po uzoru na francuski obrazovni sistem.
Više obrazovanje:
Svi Iranci bi želeli da njihova deca pohađaju visoko obrazovanje, a konkurencija za upis na univerzitet je žestoka. Najtraženija zanimanja za decu su medicina i inženjering.
 
                                                                            






PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"