O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Razgovori


KARLO ASTRAHAN - USLOVI ZA RAZVOJ SAVREMENOG UMETNIKA SU SVEDENI NA MINIMUM

Neda Gavrić
detalj slike: KRK Art dizajn


KARLO ASTRAHAN - USLOVI ZA RAZVOJ SAVREMENOG UMETNIKA SU SVEDENI NA MINIMUM



Karlo Astrahan (1973, BresciaItalija) književnik, esejista, novinar, dugogodišnji urednik književnog programa u Biblioteci „Milutin Bojić“, u Beogradu. Iz tog perioda datiraju njegovi,veoma zapaženi, autorski projekti i redovni programi biblioteke: „Čajanka u 7 kod Bojića“, „Bojićev poetski kutak“, „Biblioteka u oblacima“ i „Razgovor sa pesnikom“. Početkom 2017. godine priređuje i zbornik „Bojićev poetski kutak“, koji biblioteka objavljuje. 
Autor je i urednik onlajn programa „Razgovor s piscem“ Biblioteke „Veselin Masleša“iz Laktaša. Autor je i urednik redovnog onlajn programa „Dijalozi o kulturi“ Biblioteke „Dimitrije Tucović“ izLazarevca. Bio je urednik u „Književnoj reči“ i časopisu „Kult“, sada je urednik u „Fokus vestima“. Idejni je tvorac Umetničke asocijacije „Klub 9“ (2003) koja je izvršila ogroman uticaj na sve potonje umetničke asocijacije multimedijalnog karaktera. Takođe, osnivač je i selektor tradicionalne Vajarske kolonije za studente Fakulteta likovnih i primenjenih umetnosti, u Prolom Banji, Sokobanji i Lukovskoj Banji.
Već deset godina je predsednik Upravog odbora Uduženja umetnika Srbije.
Njegov prvi roman, Paganska knjižara (2009, Evro Giunti, Beograd) doživeo je tri izdanja. Novelu Pustolovine Stefana Hajdina (2018) objavljuje za Narodnu biblioteku Zvornik, a tri godine kasnije i novelu Dnevnik Hodočasnika, u koizdavaštvu Narodne biblioteke Zvornik i IK „Liberland“, Beograd – čiji je vlasnik i direktor. 
Karlo Astrahan ostvario je ogroman idejni i stvaralački uticaj na srpskoj umetničkoj sceni, kako idejno, tako i okupljajući i predstavljajući najeminentnija imena srpske kulture uprvim decenijama 21. veka. Naročit doprinos dao je predstavljanju i afirmisanju mladih talentovanih autora.
Nagradu za najboljeg urednika književnog programa u Beogradu (Palilula) dobio je 2018. godine, a njegova izdavačka kuća „Liberland“ dobija Nagradu„Radoje Domanović“ za knjigu satiričnih priča Vanje Bulića, Rupe u glavi, 2020. godine.
Živi i radi u Beogradu.







Književna radionica Kordun, Vest Čester, NEDA GAVRIĆ, Banja Luka - Beograd, 11.08.2023.

Vaši počeci vezani su još za srednju školu. Kako ste pomenuli jedne prilike, vetar u leđa dobili ste od barda srpskog novinarstva, Mome Arsića. Na koji način Vam je to bio podtsrek i kako je sve počelo?

Karlo Astrahan: Legenda Radio televizije Beograd čuveni Moma Arsić proputovao je svet kao novinar. Upoznao mnoge svetske intelektualce. Na moju veliku sreću živeo je u mom komšiluku. Kao srednjoškolac sam pisao angažovanu poeziju što se čika Momi jako dopalo. Te moje pesme je kačio na zid svoje dnevne sobe. Viđeniji novinari i umetnici tog doba, ujedno i njegovi prijatelji, čitali su te pesme. I tako je krenula moja ljubav prema kulturi, književnosti, umetnosti. Snažan vetar u jedra sam dobio na vreme.

Prvi Vaš roman „ Paganska knjižara objavljen je 2009. godine za tada najbolju izdavačku kuću Evro Đanuti. I već sa prvim romanom, napravili ste veliki uspeh, o tome i svedoči prodaja prvog tiraža za svega nekoliko meseci. Mislite li da ga je njegova neobičnost i u temi i u stilu izdvojila, samim tim i donela ovakav uspeh?

Karlo Astrahan:Roman„Paganska knjižara“ pojavio sena Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga na štandu Evro Đanutija, 27 oktobra, 2009. i već u martu 2010. prodao sam prvo izdanje romana, a već u oktobru 2010. prodato je i drugo izdanje romana. Na ruku su mi išle književne kritike i ostalo je istorija.

Za Narodnu biblioteku Zvornik, 2018. godine objavljujete novelu „Pustolovine Stefana Hajdina“. Tri godine kasnije objavljujete i novelu „ Dnevnik Hodočasnika“. O čemu nam govore ove novele, šta nam poručuju?

Karlo Astrahan: Obe novele su inspirisane stvarnim događajima. Međutim novela „Dnevnik hodočasnika“ smeštena je u Republici Srpskoj, konkretno u Zvorniku i okolini. To je jedna divna i inspirativna priča o ljudima velikog srca. Ilustracije za novelu „Dnevnik hodočasnika“ uradio je fantastični mladi slikar Spomenko Đekić iz Zvornika, dok su Gordana Jež Lazić i Dejan Grujić napisali odlične književne prikaze za novelu.

Dugogodišnji ste urednik književnog programa u Biblioteci „Milutin Bojić“, u Beogradu. Specifičnost Biblioteke su, između ostalog, tribinske večeri- kojim temama poklanjate najviše pažnje?

Karlo Astrahan: Kad je u pitanju Biblioteka Milutin Bojić, bez lažne skromnosti, napravljena su čuda na nivou regiona. Biblioteka Milutin Bojić je još pre 7 godina dobila status kultne biblioteke od strane novinara dnevnih novina Blic i Večernje novosti. A razlog su redovni programi biblioteke koje sam ja pokrenuo u periodu 2013 do 2014 godine. Najpoznatiji program Biblioteke Milutin Bojić svakako je tribina ČAJANKA u 7 kod Bojića, ali tu su i pesničke tribine Bojićev poetski kutak i Razgovor sa pesnikom. Reći ću da je Lane Gutović, legenda srpske kinematografije bio gost ČAJANKE u 7 kod Bojića čak tri puta, da je slavni profesor Vladeta Jerotić bio gost tribine dva puta, da je gost tribine bio i čuveni reditelj Lordan Zafranović, i mnogi drigi viđeniji intelektualci.


Kroz Vaš dugogodišnji rad proisteklo je mnogo, veoma zapaženih, autorskih projekata. Kroz ove projekte predstavljate najeminentnija imena srpske kulture ali važno je pomenuti da ste umnogome doprineli i predstavljanju i afirmisanju mladih talentovanih autora.


Karlo Astrahan: U Biblioteci Milutin Bojić već punih 10 godina radim na afirmaciji mladih pisaca i pesnika kroz razne forme saradnje. Ponsan sam na Aleksandru Batinić pesnikinju, Vanju Paraču pesnikinju, Marka Stanojevića pesnika, i mnoge druge mlade ljude koji su bili deo Bojića. Evo ovi pesnici koje sam pomenuo nemaju još 30 godina. A, godinama su na sceni.

Idejni ste tvorac Umetničke asocijacije „Klub 9“ (2003) koja je izvršila ogroman uticaj na sve potonje umetničke asocijacije multimedijalnog karaktera. Šta je bilo primarno ovoj Umetničkoj asocijaciji?

Karlo Astrahan: Studentska umetnička asocijacija „Klub 9“ tako je glasilo zvanično ime. Inače Klub 9 je nastao 2001 godine, ali smo se formalno pravno registrovali 2003 godine. Prvi smo krenuli sa masovnim multimedijalnim nastupima, pa recimo u novembru 2004. i martu 2005 godine u donjoj sali SKC-a smo napravili spektakl sa više desetina mladih slikara, vajara, pisaca i pesnika, muzičara i svi u jednom prostoru tokom večeri zabavljali preko 250 mladih ljudi. Neotuđiv deo Kluba 9 su bili Biljana Andonovska, Jelica Kiso, Nemanja Đorđević, Periša Armuš, Jelena Terzić, Bratislav Pejović, David Pavlović, Jovan Isakov i moja malenkost.

Vaš ogromman stvaralački i idejni uticaj na srpskoj umetničkoj sceni, doprinosi svakako i Vaša Izdavačka kuća„Liberland“. Recite nam nešto o samim počecima ove izdavačke kuće?

Karlo Astrahan:„Liberland“ je dobro profilisana izdavačka kuća. Pa, ako vam kažem da su jedan Aleksandar Gatalica, Vanja Bulić, glumac Zoran Ćosić, muzičar Kralj Čačka, objavili svoje knjige za izdavačku kuću„Liberland“ onda vam je jasno da dobro radimo.

„Liberland“ 2020. godine dobija Nagradu „Radoje Domanović“ za knjigu satiričnih priča Vanje Bulića „Rupe u glavi . Koliko je za jednu Izdavačku kuću važna ova značajna nagrada?

Karlo Astrahan: Iskreno, kada je izdavačka kuća na svom početku jako je bitno da se dobiju nagrade i da poznati pisci objave svoja dela za tako mladu izdavačku kuću. Na moju veliku sreću knjiga satiričnih priča „Rupe u glavi“ čuvenog Vanje Bulića dobila je nagradu„Radoje Domanović“.

Kao književnik, esejista i novinar, predsednik ste i Upravog odbora Uduženja umetnika Srbije. Koje su aktivnosti Udruženja i da li su umetnici u Srbiji u nešto boljoj poziciji u odnosu na prethodni period?

Karlo Astrahan: Uduženja umetnika Srbije pre svega radi sa studentima vajarstva i slikarstva. Organizujemo vajarske kolonije širom Balkana za mlade umetnike. Pa, recimo, naše skulpture ćete videti u Soko banji, Beogradu, Zvorniku, Prolom banji, Đavoljoj varoši, Kuršumlijskoj banji, Lukovskoj banji, itd. Nažalost uloga umetnika u današnjem vremenu je marginalizovana. Prosto ova civilizacija dovoljno ne ceni pravu umetnost, već daje prednost banalnim sadržajima. Savremeni umetnik u većini slučajeva nema pomoć od države, samim tim uslovi za razvoj umetnika su svedeni na minimum.

Urednik ste „Fokus vesti“ koje su zauzele jednu od vodećih pozicija na našim prostorima. Ko su Vaši saradnici i šta je ono čemu „Fokus vesti“ daju prioritet i posebnu pažnju?

Karlo Astrahan: Nedeljni portal „Fokus vesti“ pre tačno 5 godina, odnosno 2018. su počele sa radom. Ove godine 15. avgusta, 2023. slavimo mali jubilej. Ono što izdvaja „Fokus vesti“ od drugih su autentični tekstovi, intervjui i kolumne.


Šta je novo što možemo očekivati od Vas u narednom periodu, Vašeg književnog stvaralaštva što se tiče? Šta je ono na čemu trenutno radite?

Karlo Astrahan: Trenutno sam u procesu promovisanja mog romana „Karneval bola“. Pre nekih mesec dana sam se vratio sa mini turneje po Nemačkoj, bilo je fenomenalno. Već u septembru se nastavlja promotivna aktivnost romana „Karneval bola“. Drugo izdanje romana verovatno će se štampati u oktobru.

Hvala Vam mnogo na ovom razgovoru. Književna radionica „Kordun“ želi Vam mnogo sreće u životu i u radu!





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"