O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - 5 SAD

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - SAD


Dr SIMO JELAČA


PREDGOVOR


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku državu, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.
Autor



SJEDINjENE AMERIČKE DRŽAVE
KULTURA I NARODNI OBIČAJI



Činjenice i statistika


Lokacija: Severna Amerika, graniči se sa severnim Atlantskim okeanom i severnim Tihim okeanom, između Kanade i Meksika
Veličina: 9.833.517 kvadratnih kilometara.
Glavni grad: Vašington, DC oko 7 miliona stanovnika.
Klima: uglavnom umerena, ali tropska na Havajima i Floridi, arktička na Aljasci, polusušna u velikim ravnicama zapadno od reke Misisipi i sušna u Velikom basenu na jugozapadu.
Stanovništvo: oko 326 miliona
Etnički sadržaj: belci 81,7%, crni 12,9%, Azijati 4,2%, Indijanci i starosedeoci Aljaske 1%, starosedeoci Havaja i drugih pacifičkih ostrva 0,2%.
Religije: protestanti 52%, rimokatolici 24%, mormoni 2%, jevreji 1%, muslimani 1%, ostali 10%, ostali 10%.
Vlada: Ustavom zasnovana savezna republika.
Jezik u SAD
Sjedinjene Države nemaju zvanični jezik, ali engleski govori oko 82% stanovništva kao maternji jezik. Raznolikost engleskog koji se govori u Sjedinjenim Državama poznata je kao američki engleski; zajedno sa kanadskim engleskim čini grupu dijalekata poznatih kao severnoamerički engleski. Španski je drugi najčešći jezik u zemlji, koji govori skoro 30 miliona ljudi (ili 12% stanovništva).
Američko društvo i kultura
Amerika je na kraju nacija imigranata i kao rezultat toga je kulturna mešavina u svakom smislu te reči. Ne samo da je zemlja naseljena ljudima iz stranih zemalja, već i svi Amerikanci na ovaj ili onaj način vuku svoje poreklo u drugu kulturu, bilo da je to irska, nemačka, italijanska ili škotska.
Neformalno i prijateljski
Većina ljudi koji dolaze u Sjedinjene Države možda već znaju nekoliko stvari o ljudima preko TV-a. Iako je ovo, naravno, iskrivljena realnost, neki od stereotipa su istiniti, posebno američko prijateljstvo i neformalnost. Ljudi obično ne čekaju da budu predstavljeni, počeće da razgovaraju sa strancima dok stoje u redu, sede jedni pored drugih na nekom događaju itd.
Vreme je novac
Zemlja koja je skovala frazu očigledno živi tu frazu. U Americi je vreme veoma važna roba. Ljudi 'štede' vreme i 'troše' vreme kao da je novac u banci. Na primer, ljudi koji su na vreme smatraju se dobrim ljudima, pouzdanim ljudima na koje drugi mogu da računaju.
Porodica
Porodična jedinica se generalno smatra nuklearnom porodicom i obično je mala. Prošireni rođaci žive u svojim domovima, često na velikoj udaljenosti od svoje dece.
Individualizam se ceni, a to se ogleda u porodičnoj zajednici. Ljudi su ponosni na svoja pojedinačna dostignuća.
Sastanak i pozdrav
Pozdravi su neobavezni.
Stisak ruke, osmeh i 'zdravo' su sve što je potrebno.
Osmeh!
Koristite imena i obavezno upoznajte se jedni sa drugima.
Etiketa davanja poklona
Generalno, Amerikanci daju poklone za rođendane, godišnjice i velike praznike, kao što je Božić.
Poklon može biti jednostavan kao kartica i lična beleška do nečeg detaljnijeg za osobu sa kojom ste bliski.
Davanje poklona nije složen događaj, osim na Božić.
Kada ste pozvani u nečiji dom na večeru, pristojno je poneti malu kutiju dobre čokolade, flašu vina, biljku u saksiji ili cveće za domaćicu.
Pokloni se obično otvaraju kada se dobiju.
Etikuete uz jela
Amerikanci se druže u svojim domovima i „dvorištima“, u restoranima i na drugim javnim mestima.
Uopšte nije neobično da društveni događaji budu tako ležerni kao roštilj u dvorištu ili piknik u parku.
Dođite na vreme ako ste pozvani na večeru; ne više od 10 minuta kasnije od poziva na mali skup. Ako se radi o velikoj zabavi, prihvatljivo je doći do 30 minuta kasnije. Ponašanje za stolom je opuštenije u SAD nego u mnogim drugim zemljama.
Viljuška se drži u desnoj ruci i služi za jelo. Viljuška se drži zupcima dole. Nož se koristi za sečenje ili širenje nečega. Da biste koristili nož, viljuška se prebacuje na levu ruku. Da biste nastavili da jedete, viljuška se vraća u desnu ruku.
Ako niste završili sa jelom, ukrstite nož i viljušku na tanjiru sa viljuškom preko noža. Naznačite da ste završili sa jelom tako što ćete postaviti nož i viljušku paralelno preko desne strane tanjira.
Ako vam je prijatnije da jedete na kontinentalni način, samo napred. Neće nikoga uvrediti.
Slobodno odbijte određenu hranu ili piće bez objašnjenja.
Mnoge namirnice se jedu ručno.
Hrana se često servira u porodičnom stilu, što znači da je u velikim posudama za serviranje i prosleđena oko stola da bi se svi sami poslužili.
Ne počinjite da jedete dok domaćica ne počne ili ne kaže da počnete.
Ostanite stajati dok vas ne pozovu da sednete.
Ne naslanjajte laktove na sto.
Stavite salvetu u krilo čim sednete.
Ostavite malu količinu hrane na tanjiru kada završite sa jelom.
Poslovni bonton i protokol
Poslovna odeća
Ono što se smatra prikladnom poslovnom odećom razlikuje se u zavisnosti od geografskog regiona, dana u nedelji i delatnosti.
Generalno, ljudi na Istoku se oblače formalnije, dok su ljudi na Zapadu poznati po tome što su malo ležerniji.
Rukovodioci se obično oblače zvanično bez obzira u kom delu zemlje se nalaze.
Povremeni petak je uobičajen u mnogim kompanijama. Kompanije visoke tehnologije često svakodnevno nose ležernu odeću.
Za prvi sastanak, konzervativno oblačenje je uvek dobrog ukusa. Žene mogu da nose poslovna odela, haljine ili pantalone. Muškarci bi trebalo da nose poslovno odelo osim ako ne znate da je firma prilično ležerna.
Veliki pozdrav
Rukovanje je uobičajeni pozdrav.
Rukovanje je čvrsto, kratko i samopouzdano.
Održavajte kontakt očima tokom pozdrava.
U većini situacija možete početi da zovete ljude po imenu.
Većina ljudi će insistirati da ih nazovete njihovim nadimkom, ako ga imaju.
U formalnim okolnostima, možda ćete želeti da koristite titule i prezimena kao ljubaznost dok ne budete pozvani da pređete na osnovu imena, što će se brzo dogoditi.
Vizit karte se razmenjuju bez formalnog rituala.
Sasvim je uobičajeno da primalac vašu karticu stavi u novčanik, koja onda može otići u zadnji džep njegovih pantalona. Ovo nije uvreda.
Komunikacioni Stilovi
Amerikanci su direktni. Oni cene logiku i linearno razmišljanje i očekuju od ljudi da govore jasno i na direktan način. Njima, ako ne „kažete kako je“, jednostavno gubite vreme, a vreme je novac. Pokušajte brže da dođete do svoje tačke i ne plašite se da budete direktniji i iskreniji. Amerikanci će koristiti telefon za obavljanje poslova koji bi zahtevali sastanak licem u lice u većini drugih zemalja.
Poslovni sastanci
Dolazite na vreme na sastanke jer su vreme i tačnost Amerikancima toliko važni. U južnim i zapadnim državama ljudi su možda malo opušteniji, ali da biste bili sigurni, uvek stižu na vreme.
Sastanci mogu izgledati opušteno, ali se shvataju prilično ozbiljno. Ako postoji dnevni red, on će se i poštovati. Na kraju sastanka biće rezime onoga što je odlučeno, lista ko će koje aspekte implementirati i lista narednih koraka koje treba preduzeti i ko. Ako pravite prezentaciju, ona treba da bude direktna i tačna.
Sa naglaskom na kontroli vremena, posao se odvija brzo. Očekujte vrlo malo malih razgovora pre nego što pređete na posao. Uobičajeno je pokušati postići usmeni dogovor na prvom sastanku. Naglasak je na potpisivanju ugovora, a ne na izgradnji odnosa.




Nastaviće se... 







PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"