O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


PREPOZNAVANJA UMETNOSTI (5)

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


PREPOZNAVANjE UMETNOSTI (5)


Dr SIMO JELAČA



RIMSKA UMETNOST


Latini nisu bili homogena grupa, već sinteza naroda. Od II veka p.n.e. počinje da se razvija rimska umetnost. Tokom sledećih 500 godina menjaju se i stapaju u evropsku umetnost. Sledi period kada su rimski umetnici utonuli u anonimnost. Jedino je arhitektura uspela da spoji lepo i korisno.
Arhitektura
Rimska umetnost imala je malo uticaja od grčke umetnosti, samo manji uticaj imali su na ukras, sjedinjavanjem jonskog, dorskog i korintskog stila. Korintski kapitol nastao je u Rimu, što se prepoznaje u ornamentici. Rimska civilizacija zahtevala je maksimalnu funkcionalnost. Rimske građevine imaju po 8 stubova u predvorju. Unutrašnji prostori zgrada imali su presudan značaj. Rimski konstruktori postigli su estetske rezultate primenom opeke. Od doba republike do sumraka carstva bazilika je predstavljala najvažniji oblik arhitekture. Od IV veka p.n.e. Pojavila se hrišćanska bazilika, koja je do danas u upotrebi. Amfiteatar spada u najveće građevine Rima. Tako se Koloseum identifikuje sa Rimom. Od II veka p.n.e. Lukovi se grade od kamena i cigle za pozorišta i arene. Najstariji amfiteatar je u Pompeji, sagrađen oko 80 godina p.n.e., a najspektakularniji je Koloseum, koga je izgradio Vespazijum. Razlika rimske od grčke arhitekture je u luku, kao nacionalnom obeležju. Kod Rimljana luk predstavlja sam za sebe spomenik (slavoluk trijumfalna kapija). Pojava mostova i akvadukta u Italiji i ostatku rimskog carstva svedoči o značaju luka. Graditeljska veština pretvara funkcionalni element u estetski motiv. Građevinsko znanje omogućuje gradnju sve većih lukova. Akvadukt Pon-di-Gar izgrađen je 25 godina p.n.e.. Spomenik je ove vrste. Iz helenskog sveta potiče izmena peristila sa stubovima, što je omogućilo gradnju kuća sa više spratova.

Skulptura


Rimski vajari ne pokazuju novatorsku snagu kao njihovi arhitekti, mada nisu toliko vezani za grčke skulpture. Pokoravajući Grčku, Rimljani su odneli mnoga grčka dela. Iza toga nastalo je kopiranje grčkih skulptura, što je postala posebna delatnost. Kopirali su ukrase kuća i vila, vrtova i arhitektonskih objekata. U Italiji se razvio pokret kopiranja, kao novi vid skulpture. Rimski skulptori prikazuju lice biste, što je različito od grčke. Grčki skulptori prikazuju apstraktne kipare, a rimski stvarne. Rimljani su ih držali u kućama, kao svoje pretke. A maske predaka nisu smatrane umetnošću. To su postale kasnije. Kod Rimljana su nastale statue-portreti, gde je glavna pažnja poklanjana glavi. Originalna je statua glava Avgusta. U Rimu se od prvog veka n.e. Ustalio običaj da se pobedniku podiže počasni spomenik, stub sa kipom na vrhu.


Slikarstvo


Dela grčkih slikara ostala su gotovo nepoznata zbog masovnih uništavanja, dok su dela rimskih slikara širom rasprostranjena od II veka p.n.e., do perioda carstva. Najtraženiji oblici ove umetnosti bilo je zidno slikarstvo. Ovi vidovi slikarstva tipični su Pompeja, Herkulanum i Stabija, gde je erupcija Vezuva 79 godine prekinula svaki život, odakle su mnogobrojne sunčane slike i mozaici. U slikarstvu Rimljana uočljiv je helenistiki element. Ovaj uticaj najjači je u I veku p.n.e. Životinje i biljke oživljene su na slikama do detalja. Stilovi slikarstva u Rimu označeni su kao : strukturalni, arhitektonski, stil kraljevskih zidova i fantastični stil. Ni jedan od ovih stilova nisu realistični. Rimsko interesovanje bilo je za konkretnu individualizaciju. Rimljane su privlačili kontrasti boja i svetla. U III i IV veku n.e. Teme slikarstva su iz lova, moreplovstva, poljoprivrede, sa prikazima životinja, drveća, odeće i oruđa za rad. U spavaćim sobama bilo je i erotskih slika.


Primenjena umetnost


Na dragom kamenju uglavnom su prikazivani mitološki i religiozni mitovi, kao i mitovi iz lova i drugi. Od Avgustovog doba moda dragog kamenja sa istorijskim motivima uzima sve više maha u stilu akademizma. Obrada stakla u Rimu je dostigla vrhunac, tehnikom duvanja, tokom I veka n.e. U Rimu se upotrebljavao stakleni servis za ishranu. Posuđe je rađeno od raznih metala, od srebra i zlata, sa likovima iz mitologije. Rimljani su bili iskusni u izradi nakita, naušnica, ogrlica, narukvica i dr. Rimski zlatari kombinovali su zlato sa smaragdom i drugim dragim kamenjem. Rađeni su lančići sa metalnim novcem i prstenje.



Rimski akvadukt

PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"