O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


PREPOZNAVANJE UMETNOSTI - 1

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


PREPOZNAVANjE UMETNOSTI (1)

Dr SIMO JELAČA



KINESKA UMETNOST


Umetnost Kine jedna je od najstarijih na svetu. Prva otkrića umetničkih predmeta potiču iz predela u slivu žute reke, gde su otkriveni predmeti terakote, za vreme vladavine prvih dinastija Kine (1650-1027 p.n.e.). Posude od bronze sa likovima čudovišta, koja su imala vrhu da oteruju zle duhove, kao i predmeti od žada, magijsko-verskog značaja, nastajali su posle nastanka terakote. Ljudske figure nastale su u doba dinastije Han (206 p.n.e. do 220 n.e.). Prve ljudske figure bile su likovi vladara, dvorskih dama i aristokratije. Od dinastije Tang (618-907) počinju likovi careva, dostojanstvenika, roditelja, dece i prirode. Dinastija Ming (1368-1644) podigla je pogled Kine, od kada su posude od bele keramike slike u kobaltno-plavom. I poslednju dinastiju Čing (1644-1911) obeležava izrada keramičkih predmeta i nadaleko čuvanog porcelana. Veliki Kineski zid sa osmatračnicama najpoznatiji je objekat u celokupnom kineskom građevinarstvu. Početak je u trećem mileniju (p.n.e.), pa je proizveden do sadašnjeg veka, dostižući dužinu do oko 6500 km.
Arhitektura
U XII veku Kinezi su pisali u redovima, odozgo na dole, i s’desna na levo, a pismo im se nije bitnije menjalo. Arhitektura nije dovoljno sačuvana, pošto su materijali građevina kratko trajali, pa se uglavnom koristilo drvo. Porodične kuće pretažno su bile ograđene, a u dvorištima su Kinezi gajili cveće. Osnove zgrada bile su kružne, a zidovi od nabijene zemlje. Grobnice su im bile okrenute ka jugu. Kasnije je korišten kamen za gradnju, a potom beton. Čuvene su kineske pagode. Sa pojavom Budizma, hramovi su zauzimali centralno mesto u građevinarstvu. Od čuvenih objekata jedna je Velika divlja guska u Sijanu, visoka 60 m. U vreme dinastije Ming građene su mnogobrojne karakteristične kineske građevine. Ulice u gradovima građene su u smeru sever-jug. Grobnice vladara zauzimale su ogromne komplekse. Najveće su grobnice dinastija Ming i Čing u Pekingu. Poznat je i Letnji dvorac blizu Pekinga. Od poznatijih kineskih građevina pominju se Veliki kineski zid; Zabranjeni grad; Pagoda velike kineske guske; i Letnji dvorac. Karakteristični su kineski uvrnuti krovovi, koji stite zidove od kiše, i dvostruki krovovi, simbolični su na ulazima u carske grobnice.
Skulpture
U Kini je veoma značajno vajarstvo. Istraživanja dosežu do XII veka (p.n.e.), kada su nađene mermerne skulpture životinja i ljudskih figura. Nađene su i drvene figure iz perioda IV do III veka (p.n.e.). U doba dinastije Han nađene su figure od pečene zemlje. Vajarska dela pretežno su nađena u grobnicama. Često su motivi uklesani u kamenu, i to su pretežno figure budističke kulture. Kina ima brojne manastire u pećinama, sa kipovima Bude uklesanim u kamenu. To su kineska svetilišta. Upečatljiv primerak je skulptura Lohani (Budini učenici). Kinesko vajarstvo održalo se u vreme dinastija Ming i Čing u kipovima od žada, tirkiza, slonovače i drveta.
Slikarstvo
Prvi tragovi kineskog slikarstva uočavaju se na predmetima od terakote, ostvarivani slikanjem kičicom u boji. Najčešće su crvene i crne boje. Paralelno se razvijala i kaligrafija, slična egipatskim hijeroglifima. Prvo kineski slikarstvo je tzv. ‘’Figurativno slikarstvo’’, na kome su likovi prikazani jedan iza drugoga, na koji način se uočava dubina. Bogata odeća na slikama otkriva društveni položaj osobe. U Kini je negovano slikarstvo predela i dvorskih dama. Dosta je slikano cveće. Od poznatijih slikara navodi se Čao Meng Fu (1254-1322), koji je rado slikao konje. On je poznat kao kaligrafista i po pejsažima. U Kini su nenadmašne slike cveća i ptica. Tu su se istakli slikari Sung (XII vek) i Mu Či (XIII vek). Često su slikane i lepeze.
Primenjena umetnost
Sa pojavom dinastije Šang (treći milenijum p.n.e.) dekoracija dobija značajno mesto u životu ljudi. Oslikovanje cveća i životinja na vazama utiče je stepskih naroda koji su često padali u Kinu. Mnogo strogi uticaj imali su Budisti. Na sudu su stavljene glazure preko slika. To je doba početka proizvodnje porcelana iz mešane gline i kaolina sa drugim mineralima, koji je pečen na visokim temperaturama. Zatim je premazan, oslikavan ili reljefast. Glaziranje je stiglo do vremena dinastije Tang. Osnovne boje ovoga razdoblja su oker-žuta, zelena i plava. Remek delima smatra se i preslikovanje malih čaša. U vreme dinastije Juan unapređena je tehnika pečenja. Tanjiri sa cvetnim ukrasima, iz perioda Van Li (1573.1620) su lepi primeri belo-plavog porcelana. To je klasična umetnost iz perioda Sung. Porculanski predmeti uglavnm su bili ružičasti, zeleni i crni. Zadivljuju kvalitetom materijala i crteža. Poznati su širim sveta i radovi od žada, pravili su biseri umetnosti. Žad, koji Kinezi uvoze iz Turkmenistana, veoma je čvrst kamen, zelene boje, od nežne do tamne nijanse, smatra se luksuznom robom i veoma je skup. U Kini se takođe prave i čančići, vaze i kutije od drveta Rhus, koje je veoma ocenjeno, ima čvrstu i glatku strukturu. U novije vreme veoma se izvozi na Zapad.








PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"