KRAJ JE NOVI POČETAK

 Sanja R. Petrvić

otvorih vrata –

u susret mi došao

miris čaja

igralište –

na razbijenom staklu

ogleda se oblak

na kućnom pragu

nenajavljen gost –

latica trešnje

pas čuvar

besno rasteruje

noćnu tamu

baka i beba

obe u kolicima

dodiruju se

izbila mladica

na stablu starog hrasta –

novi početak

božićno jutro

krovovi kuća okićeni

suncem u ledenicama

fatamogana –

u hladnom dvorištu

još stanuje sunce

tragovi svrake –

kraj tatinog spomenika

 prave mi društvo

na groblju

ćute sa mnom

 gole grane

sunčeve zrake

na vrbovim granama

odnosi reka

jesenje jutro –

sklupčava se lišće

pod klupom

ŽIVOT STVARI

Haiku je izraz privremenog prosvijetljenja, u kojemu uvidimo život stvari.

            Redžinald Horas Blajt

Đurđa Vukelić Rožić

Haiku-zbirka Kraj je novi početak autorice Sanje R. Petrović, u izdanju Sfera  sadrži 100 haikua, koji nas vode kroz godišnja doba i uprizoruju svakodnevicu pjesnikinje. Ona nam otkriva svoje susrete s naoko malim, posve običnim i usputnim stvarima i pojavama. Mada je do sada izdala 15 samostalnih zbiraka poezije i proze, uz četiri knjige u koaturostvu, ovo je njezina prva zbirka haiku-poezije. Haiku piše od 2006. godina, a 2007. godine primila je i nagradu na poznatom japanskom natječaju Kusamakura International Haiku Competition.

Haikui gđe Sanje R. Petrović oslobođeni su svih suvišnosti, kako nam one ne bi odvukle pažnju od onog ključnog, od haiku-događaja zabilježenog putem haiku-stihova. Ona niže haikue u okviru  njegovih tradicionalnih postavki, uspješno nam prenoseći svoje emocije. Ostavlja nam dovoljno prostora za vlastiti doživljaj. Prema En Bankroft, autor treba biti odustan u svojim haikuima, dovoljna je tek prisutnost same haiku-pjesme, u čemu gđa Petrović i uspijeva. Osjećaj za haiku proizašao iz ljubavi za prirodu, oplemenjuje svaki njezin stih ili, kako je zapisao Redžinald Horas Blajt: Ljubav za prirodu je religija, a ta religija je  poezija; ove tri stvari su jedno. To je neizgovorena vjera haiku pjesnika.

Haiku-pjesnici žive širom otvorenih očiju i cijene jedinstvene događaje i prizore iz okoliša koji su ih se toliko dojmili, da ostaju zamrznuti u njihovu sjećanju. Oni obogaćuju autora. A-ha! haiku-moment je zapravo slučajna i iznenada otkrivena povezanost s nekom jedinstvenom prirodnom pojavom ili stvari u okruženju. Trenutak u kojemu haiku-pjesnik otkrije nešto posve novo o već dobro znanoj stvari, te tako doživljava prosvjetljujuću spoznaju i udivljenje njome.

U slijedećem Sanjinom haikuu osjećamo povezanost i bliskost dviju generacija, jedna u dolasku, a druga na odlasku. Imale su sreću sresti se i dotaknuti. Prolaznost je dosuđena svemu živom, može se samo ljubavlju pobijediti...

baka i beba

obe u kolicima –

dodiruju se

Skromne i naoko nevažne stvari oko nas plijene svojom jedinstvenošću. Ne znamo koliko je naporno bilo tulipanu izniknuti iz zemlje, kako bi od sunčeve svjetlosti i kišnih kapi kreirao jedinstvenu ljepotu. Koliko je upornosti i strpljenja morao uložiti leptir, kako bi oslobodio svoja krila iz čahure i odlepršao u cvjetno polje ili jabuka koja ima ožiljke od svoje bitke za opstanak od proljeća do jeseni.

probušen list –

proširuje svoj vidik           

maleni puž   

U japanskoj kulturi, rascvjetano stablo japanske trešnje – sakure, simbol je prolaznosti. Kada procvate, njezina krošnja obasjava čitav park, a noću je sjajnija i od same Mliječne staze. Ali  ta jedinstvena ljepota sahne i nestaje. I upravo zato, haiku nas uči cijeniti svaki moment jer i mi smo tek dio te prirode.

na kućnom pragu

nenajavljen gost –

latica trešnje

Svakodnevni odlazak na posao može biti zamarajući, ponekad su radne obaveze teške, a ljudi umorni i naporni jedni drugima. Dolaskom toplog vremena, otvoreni prozori pomažu nam povezati nam se sa svemirom, protok energije nas ojača. Prelet sjena ptica na zidovima ureda, može odnijeti brige i umor, nisu svi poslovi kreativni i teško ih je zavoljeti. U društvu koje se tehnološki razvija veoma brzo, teško je prilagođavati se, a budućnost je neizvjesna. Haiku-događaj poput ovog pomaže nam provući se kroz svakodnevicu i oslobađa nas briga. 

otvorih prozor –

senke ptica proleteše

kancelarijom

Prolazeći šumskim puteljkom, iznenada nas zaokupi šuštanje lišća. Naša pjesnikinja otkriva galeriju neponovljivih kipova, statua, bista..., koje su tu bile za njene oči tek na kratko. Za nas, njene čitatelje, zaigrano otpalo lišće u igri s vjetrom više nikada neće biti tek otpalo lišće. 

sasušeno lišće –

vetar svaki čas stvara

drugu skulpturu

Usamljenost... Možda nas najviše pogađa uz grobove naših najmilijih, uz njihove fotografije, sjećanja na događaje koje smo dijelili. Tada pronalazimo utjehu, svatko na svoj način.

tragovi svrake –

kraj tatinog spomenika

prave mi društvo

Ploveći haiku-lađom kroz godinu, prateći prirodne mijene, bogat je onaj pjesnik koji ne vidi samo krovove kuća okićene ledenicama, već i ljepotu odbljeska sunčevih zraka u ledenim sigama, dok se sjaj dúga prelijeva pred našim očima u to turobno doba godine.

božićno jutro –

krovovi kuća okićeni

suncem u ledenicama

Senryu nam govori o ljudima, njihovim uzajamnim odnosima, ponašanju i manama. Ljudsko je ponašanje nepredvidivo, no u samo jednom slučajnom pogledu na stranca, možemo otkriti mnogo o njemu, ali i o sebi. Primjerice, zašto on obara pogled prolazeći pored prosjakinje? Možda nema sitniš u džepu, neugodno mu je jer ne može pomoći. Ili ne odobrava njezin izbor da prosi, jer tražeći pomoć od društvene zajednice možda može riješiti svoj status. Je li to osjećaj krivnje na njegovom licu, ili neugode, stoga što je njemu bolje u životu? Stidi li se nekog svog postupka u prošlosti? Proseći, ona možda dnevno zaradi više od prosječne radničke dnevnice. Svatko od nas doživjet će ovakvu pjesmu na svoj način, a njezin uspjeh je upravo u toj otvorenosti.

žena prosi –

užurbani prolaznik

obara pogled

Haikui u zbirci Kraj je novi početak sadrže osnovne koncepte: Kigo, vabi-sabi, mono no aver, kireji…  Oni naglašavaju autoričino razumijevanje ove poezije bazirane na tradicionalnoj japanskoj kulturi, i njezin osjećaj za haiku. Svjedoci su njezinog povezivanja s prirodnim svijetom. Zabilježeni su jednostavnim jezikom, disciplinarani i jasni. Pristupačni su i razumljivi čitatelju koji tek ulazi u područje haiku-poezije i drago štivo haiku-znalcima. 

Ivanić-Grad, 5. travnja, 2025.

PODELITE OVAJ TEKST NA: