O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


KNJIŽEVNI IZDAVAČ PROMETEJ

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


KNjIŽEVNI IZDAVAČ PROMETEJ


Dr SIMO JELAČA

Izdavačku kuću Prometej u Novom Sadu osnovali su Zoran i Borka Kolundžija, u Januaru 1990 godine. Opredelili su se za izdavanje knjiga u domenu nacionalne i kulturne istorije, antropologije, psihologije, etnologije i lingvistike. Zoran i Borka sarađivali su sa Sterijinim pozorjem, Jugoslovenskom kinotekom, Srpskom akademijom nauka i umetnosti (SANU), Maticom srpskom. Zoran je radio u Zavodu za kulturu Vojvodine, od 1980 do 1990, gde je vodio izdavačku delatnost (znači, naučio je zanat). Od početka krenulo im je dosta dobro. Kada, danas, pogledaju u proteklih 35 godina, koliko dugo postoje, zaključuju da su u proseku tokom 25 godina izdavali oko 100 knjiga godišnje, a sada se taj broj čak povećao na oko 150. Tokom svih tih godina za svoja ostvarenja dobili su i mnogobrojne nagrade i priznanja. Među tim nagradama su: Oktobarska nagrada grada Novog Sada, Iskre kulture Vojvodine, Nagrada Vuka Karadžića, nagrade za najboljeg izdavača na Sajmu knjiga u Beogradu, za godine 2018, 2022 i 2025. Prometej je time dao veoma veliki doprinos kulturi Novog Sada, Vojvodini i celoj Srbiji. Izdavački rad im je najvišeg kvaliteta. Za 25-u godišnjicu postojanja Prometej je dobio specijalnu nagradu za Ediciju ‘’Srbija 1914-1918’’.
Prometej takođe afirmiše izdavaštvo u oblasti nauke. Izdavačku prepoznatljivost ostvaruje reprezentativnim monografijama, delima posvećenim srpskoj kulturnoj i političkoj baštini, sa naglaskom na one koji se bave sa prošlošću i sdašnjosti Novog Sada i Vojvodine. Posebno se Prometej ističe izdavanjem dela koja tretiraju zaboravljenu, i-ili, namerno izostavljenu istoriju. Na tom polju posebno se istakao autor, Akademik, Dejan Medaković, koji je ove teme obradio izvanredno precizno, pokazujući dugo pamćenje. Za takvo stvaralaštvo Prometej je ustanovio i svoju nagradu ‘’Dejan Medaković’’, koju su dobili dosadašnji laureati: Moma Kapor, Miodrag Protić, Mirko Demić. Vasilije Krestić, Radivoj Stokanov i Aleksandar Gatalica. Po broju objavljenih knjiga Prometej je svrstan među najveće izdavače Srbije.
Prometej je formirao svoj ukus čitalaca, a studenti novosadskog univerziteta zapamtili su ga po stručnoj lieraturi, obzirom da je Prometej postao i najveći izdavač univerzitetskih udžbenika. Prometej je postao kulturno blago Novog Sada, ovenčan slavom za kvalitet svojih izdanja. Ima i svoju knjižaru ‘’Most’’, koju su Novosađani dobro zapamtili. Uspešno ju je vodila Zoranova kćerka Korana, koja mu je sada direktor Prometeja. Nezaboravna su i izdanja lingvistike za škole, a krupan poduhvat prometejevog izdanja je ‘’Pravopisni rečnik’’. Posle su doše knjige Dejana Medakovića, Mome Kapora, i novosadskog velikana Mike Antića.
Poput knjige ‘’Srbija 1914-1918’’, Prometej sada ima već oko 50 naslova, koji tretiraju događaje u srpskoj istoriji, zločine počinjene nad srpskim narodom, o kojima se nije smelo pisati. Pored pomenutih, Zoran je publikovao i dela Jaše Tomića, Laze Kostića, Svetozara Pribičevića, Jovana Subotića, Vase Stajića, Joce Laloševića i Tihomira Ostojića (sve Vojvođani). Jedno od Prometejevih izdanja ‘’Tragom istorije’’ Milana Blagojevića, delo je o zaboravljenim junacima. iz naše prošlosti. Dosta je prometejevih izdanja koja tretiraju teme kako se sada živi u Vojvodini i u Novom Sadu. Na te teme Prometej je do sada objavio desetine edicija o Novom Sadu, uključujući i ‘’Monografiju Novog Sada’’. Monografiju ‘’Mostovi Novog Sada’’ publikovao je samo šest godina nakon bombardovanja, a u knjižari ‘’Most’’ prikazane su mnogobrojne slike o bombardovanju.
U knjizi Jovana Dejanovića, bivšeg gradonačelnika Novog Sada, ‘’Moje novosadske godine’’, istaknuta su najvažnija obeležja izgradnje mnogih objekata koji su gradu dali novi izgled. Iz toga domena su i knjige Riste Prentovića i Vladimira Vrgovića. Pored sajma knjiga, u Beogradu, Prometej je bio najbolji izdavač i na sajmovima u Novom Sadu i Nišu.
Prometej, pored knjiga o Srbiji, publikuje i knjige strane proze i poezije, a najpoznatiji je po izuzetnim monografijama. Prećutane teme i zabranjeni događaji, kao i neki ljudi, dela su velikih prometejevih izdanja. Iz te oblasti istaknuti su: ‘’Istorija Petra Velikog’’ Zaharija Orfelina, kao i dela Dejana Medakovića u 15 knjiga i ‘’Nastanak evropskih jezika’’.
Prometej je postao poznat i po negovanju kulture sećanja, jezičke kulture i naslovima ukupne nacionalne kulture Srbije. Nagrada za poduhvat godine, 2025, dodeljena je za knjigu ‘’Knez Mihajlo Obrenović’’ (Pravoslavna reč), delu koje objedinjuje naučnu preciznost, estetsku vrednost i kulturni doprinos istorije Srbije. Ove godine Prometej je obeležio i 150 godina Hercegovačkog ustanka i 150 godina od rođenja Mileve Marić - Ajnštajn. Ovakvim delima Prometej nam pomaže da se vraćamo sebi i da se ne zaboravljamo. U svim svojim delima Prometej afirmiše stvaraoce u nauci, književnosti i publicistici, i time doprinosi poboljšanju ukupnog kulturnog nivoa zemlje.
Među velika izdanja Prometeja spadaju dve knjige Dinka Davidova ‘’Sentandreja srpske povesnice’’ i ‘’Srpska stematografija’’, i monografija Bogdana Janjuševića ‘’Arhitektura vojvođanskih gradova’’. Od proznih dela dragoceno je ‘’Hamerštajn ili nepokolebljivost’’ Harisa Magnusa, nemačka istorija. Zatim, delo dvojice autora Iva Borea i Aleksandra Radovića ‘’Crni konjanik’’, delo Miodraga Matickog ‘’Delta’’ kao i ‘’Intimni vodič kroz Portugal, Kataloniju i Amsterdam’’ i knjiga Ljiljane Maletin ‘’Vodič u Egzilu’’.
Treći tom ‘’Standardnojezičkih preispitivanja’’ Milana Šipke, ‘’Prezimena su čuvari našeg jezika’’ Zagorke Vavić Gros. ‘’Rečnik opsenih reči’’ Danka Šipke i prvi ‘’Srpsko - romski rečnik’’ Bajrama Halitija.
Prometej je postao nacionalni izdavač, moguće je da će postane i svetski izdavač broj jedan. Zoran je to zaslužio i možda će doživeti. Srećno Zorane.
I konačno, ko je Prometej, mitsko ime?
U grčkoj mitologiji Prometej je sin Japeta i Klinene, brata. Epimetejev i Deukalionov, pronalazač mnogih istina. U grčkoj mitologiji Prometej je i bog vatre, ukrao je vatru od bogova i dao je njudima. Smatra se autorom ljudske umetnosti i nauke, kao inspiraca života.

Zoran Kolundžija, rođen je 1952 godine u Nišu, detinjstvo proveo u Bosni, a deo mladosti u Mladenovu. Od 1966 živi u Novom Sadu. Završio je filozofski fakultet, odsek jugoslovenske književnosti. Do osnivanja Prometeja radio u Zavodu za kulturu Vojvodine. Zoranovi junaci bili su, u mladosti Tom Sojer, lik iz dela Mark Tvena, u mladosti junaci iz knjige Branka Ćopića ‘’Orlovi rano lete’’ i Aleksandar Makedonski i Marko Kraljević.


Zoran Kolundžija osnivač i vlasnik Izdavačke kuće Prometej, Novi Sad







PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"