O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


ANTOLOGIJA ZABORAVLJENIH PESNIKA

Slađana Milenković
detalj slike: KRK Art dizajn

 

ANTOLOGIJA ZABORAVLjENIH PESNIKA

 

(Rastko Lončar „Endemi pod prašinom”, Novi Sad: Kovači kulture, 2022)
 
Prof. dr Slađana Milenković

Antologija „Endemi pod prašinom” Rastka Lončara jedinstvena je antologija koja otkriva skriveni sloj srpskog pesništva XX veka. Donosi izbor pesama koje osvetljavaju tok koji je ostao izvan kanona. U njoj su sabrani glasovi 61 pesnika čije su sudbine i dela, iz političkih, ideoloških ili čisto ličnih okolnosti, ostale izvan glavnog toka književnog kanona. Priređivač se bavi i autorima čiji je pesnički rad bio sporedan u odnosu na njihovo primarno delovanje u nauci ili drugim oblastima, ukazujući da i takvi stvaralački „iskoraci” mogu obogatiti razumevanje kulturnog nasleđa.
Koncept knjige nije da vrati u žižu „zaboravljene ljude”, već da izdvoji pesničke trenutke vredne pamćenja, čak i ako su unutar opusa pojedinog autora ostali marginalizovani. Čitaocu se nudi širok horizont, daleko izvan granica uobičajenih antologija i školske lektire. „Ova antologija posvećena je zaboravljenim pesnicima — onima koji su, iz različitih razloga, ostali izvan književnog kanona. Kanon, često vođen ideološkim, kritičkim ili političkim okolnostima, ne odražava uvek stvarne vrednosti poezije. Naš izbor je pokušaj da osvetlimo manje poznate tokove srpske književnosti i ponudimo širi poetski horizont čitaocima i stvaraocima.” navodi se u predgovoru.
Izbor je ograničen na pesnike koji više nisu živi, kako bi se izbegla mogućnost da savremeni autori budu označeni kao „zaboravljeni”. Ovakvo ograničavanje ujedno omogućava istorijsku distancu i jasniju procenu uloge pojedinih glasova u kontekstu XX veka, veka obeleženog stradanjem, ratovima, ali i neprestanim obnavljanjem književnog stvaralaštva.
Naslov „Endemi pod prašinom” nosi višeslojnu simboliku koja se nadovezuje na samu ideju antologije. Reč endemi upućuje na retke, posebne, gotovo neponovljive pojave, u ovom slučaju, pesnike i pesme koji su opstali izvan glavnog toka književnog života. Kao što endemske biljke ili životinje žive samo na određenom, ograničenom prostoru, tako i ovi stihovi egzistiraju u uskom krugu sećanja, nedostupni širem čitalačkom iskustvu. Prašina je metafora zaborava, vremena i zapuštenosti, ali i sloja koji skriva i štiti. Ona može biti znak zapostavljenosti, ali i svojevrsni omotač koji čuva nešto dragoceno od pogleda površnog sveta. U ovom kontekstu, prašina ne uništava, već prekriva, a Lončareva antologija je čin skidanja tog sloja, otkrivanja skrivenog blaga književne prošlosti. U spoju ova dva pojma, naslov sugeriše dragocene, retke glasove poezije koji su ostali sakriveni, ne zbog svoje bezvrednosti, nego zbog okolnosti, predrasuda ili političkih pritisaka. Njihovo takoreći otkopavanje postaje i čin vraćanja kulturnog pamćenja, ali i poziv na preispitivanje onoga što nazivamo književnim kanonom.
Struktura antologije prati devet pažljivo oblikovanih tematskih poglavlja: „U senci zlatnog doba”, „Modernizam, avangarda, margina”, „Kosmos je mali za sve”, „Neka nas niko ne kune”, „Nove pruge, stari koloseci”, „Pitomi plamen”, „Sa grobom u očima”, „U novoj praksi” i „Utočište”. Nižu se pesme nastale u različitim istorijskim i kulturnim kontekstima: od perioda književnog procvata i mira, do najmračnijih trenutaka ratnih razaranja. Neke su nastajale u zatvorima i logorima, na rubovima postojanja, druge u mirnodopskim godinama kada je književno izdavaštvo bujalo. Tu su i neoavangardni eksperimenti, glasovi marginalizovanih modernista, kao i stvaralaštvo regionalnih autora koji nisu bili u centru kulturnih zbivanja. U svima se, međutim, oseća posebna izražajna snaga jezika i trenutaka u kojima su dosegnuti novi dometi pesničkog izraza.
Ova zbirka ne teži pukom vraćanju „zaboravljenih imena” već izdvaja one trenutke njihovog stvaralaštva koji dopunjuju i proširuju sliku srpske poezije XX veka. Time postavlja pitanje koliko je književni kanon zaista merilo vrednosti, a koliko proizvod okolnosti i nametnutih ograničenja. „Endemi pod prašinom” poziva na ponovno čitanje i promišljanje — ne samo o pesnicima, nego i o samom procesu pamćenja i zaborava u kulturi. Ono što se pamti posle čitanja jeste poneki stih zbog kojeg je vredna cela knjiga, ponekad i čitavo nečije stvaralaštvo. Kako se kaže: Neka samo jedna pesma ostane da se peva posle pesnika, celokupno njegovo stvaranje ima smisla. Takvi su stihovi Milorada Crnjanina, Borislava Mihailovića Mihiza, ali i drugih pesnika, od 61 koliko ih ima ukupno u ovoj neobičnoj antologiji.
Pored pesama, knjiga donosi i biografske beleške o svim zastupljenim autorima, kao i pogovor Dušana Zaharijevića, koji dodatno problematizuje ulogu kanona i mogućnosti njegovog prevazilaženja. Rezultat je antologija koja nije samo književni izbor, već i kulturni čin, vraćanje u svest onoga što je, možda nezasluženo, potisnuto u prašinu zaborava.
„Endemi pod prašinom” predstavlja i književno istraživanje i kulturni gest, podsećanje na raznolikost pesničkog izraza i na sposobnost poezije da preživi i najmračnija vremena. To je poziv čitaocu da proširi svoje vidike, ali i podsetnik da kultura živi onoliko koliko je u stanju da se seća i da ponovo otkriva svoja potisnuta bogatstva.





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"