O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


SVETSKI POZNATI FILOZOFI

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


SVETSKI ZNAMENITI FILOZOFI


SIMO JELAČA

SOKRAT (469-400. p. n. e.), proslavljeni grčki filozof

Sokrat je rođen u Atini. Njegov otac je bio vajar, pa je počeo da se bavi istim poslom u mladosti. Stekao je prosečno obrazovanje Atinjanina tog vremena, koje je obuhvatalo: maternji jezik; čitanje grčkih pesama; elemente aritmetike; geometriju i astronomiju. Služio je u vojnoj pešadiji i učestvovao u nekoliko ratova, u kojima se isticao hrabrošću, što je prihvaćeno sa odobravanjem.
Sredinom života promenio je profesiju, počeo je da se bavi filozofijom, u kojoj je kasnije postao poznat. Sokrat nije otvorio sopstvenu školu, već je radio kao redovan učitelj. Posebno se istakao kao govornik. Rano, svakog jutra, išao je u šetnju do pijace i provodio je ceo radni dan sa narodom. Bio je srećan da razgovara sa svima, sa starima i mladima, sa bogatima i siromašnima. Na taj način je veoma dobro znao šta svet misli. Za sebe je isticao da je njegovo znanje rezultat njegove svesti, pa je pokušavao da razvije sopstvenu svest i kod svih drugih ljudi.
Ciceron je za Sokrata rekao da je doneo filozofiju sa neba na zemlju. Proučavajući astronomiju, geometriju, fiziku i druge nauke, shvatio je da proučavanje naučnih disciplina usmerava ljude ka boljim međuljudskim odnosima. Godine 400. pre nove ere dogodio se jedan incident: Sokrat je osuđen jer se nije molio Bogu. Kazna je bila smrt, otrovom. I zaista, poslednjeg dana svog života, Sokrat je razgovarao sa svojim poznanicima, a zatim, kada je došlo vreme, dostojanstveno je popio otrov koji mu je dat i umro.

DEMOKRIT (460-370. p. n. e.), grčki filozof

Demokrit, kao i mnogi drugi iz tog perioda, nije ostavio mnogo pisanih tragova o svojim aktivnostima. Drugi su više pisali o njemu, a Aristotel među prvima. Demokrit je prvi koristio reč atom (na grčkom atomon) za nevidljive delove materije. Prema Demokritu, univerzum se sastojao od ogromnog vakuuma sa neograničenim brojem atoma, koji su činili fizički svet. Demokrit je smatrao atome sastavnim delovima svega na Zemlji, kao i planeta i zvezda. Tvrdio je da su atomi nepromenljivi, čvrsti i nevidljivi. Tvrdio je da atomi u različitim odnosima čine stene, biljke i životinje. Nakon smrti živih organizama, njihovi atomi postaju slobodni da formiraju druge oblike. Takođe je tvrdio da atomi u različitim stvarima postoje u različitim kombinacijama. Za tečne supstance je naveo da su glatke i da ulaze između drugih atoma. Slične opise je dao i za ukusne supstance i različite boje.
Značaj Demokrita je u tome što je bio jedan od prvih koji je odbacio verska i duhovna učenja. Čak je opisao ljudsku dušu kao brzopokretne atome u ljudskom telu. Prema njemu, nakon smrti, atomi duše se odvajaju i formiraju drugo biće. Demokrit je svu ljudsku aktivnost pripisao pokretljivosti atoma u telu. I iako je moderna nauka opovrgla mnoga Demokritova učenja, on je ostao upamćen kao prvi koji je pokušao da objasni univerzum jednostavnim fizičkim i matematičkim zakonima. A to je dovelo do promene mišljenja i pravilne orijentacije ka naučnim studijama. Demokrit takođe zaslužuje priznanje u oblasti matematike za dokazivanje da je zapremina kupe jednaka jednoj trećini zapremine cilindra iste osnove i visine, kao i za slične odnose sa piramidama i prizmama.

PLATON (427-347. p. n. e.), grčki filozof

Kaže se da je Platon rođen blizu Atine ili u Atini i da je napustio Atinu 399. p. n. e., nakon pogubljenja Sokrata. Posle dvanaest godina, vratio se u Atinu i otvorio svoju Akademiju 387. p. n. e., koja je postala bastion intelektualnih dostignuća. Trajala je do 529. godine nove ere (skoro ceo milenijum), kada ju je Justinijan zatvorio po svom naređenju. Neki istoričari smatraju Platonovu akademiju prvim univerzitetom u Evropi. U njoj su postavljeni pravi principi učenja u oblastima nauke i filozofije, a iznad njenog ulaza je pisalo: „Neka ne uđe niko ko ignoriše geometriju“. Platonova akademija je postala lider u matematici, astronomiji, nauci i filozofiji. Tokom Platonove mladosti, Atina je cvetala kao najdominantniji kulturni centar sveta.
Platonovo učenje se zasniva na tvrdnji da je priroda, viđena ljudskim okom, istinita. Kao i Pitagora i Platon, on je favorizovao nauku i racionalnu matematiku, koje su predstavljale univerzalne istine. Na taj način, aritmetičkim proračunima, mogla su se predvideti buduća otkrića, slično kao što su se elementi koji još nisu bili otkriveni mogli predvideti prema Mendeljejevljevom sistemu. Platon se danas pamti kao jedan od najvećih filozofa zapadne tradicije i civilizacije. Njegov uticaj se osećao u svim akademskim disciplinama, u obrazovanju i književnosti, u estetici, pa čak i u političkoj misli, a njegov logički pristup nauci ostaje svedočanstvo teško shvatljivih ideja.

ARISTOTEL (384–322. p. n. e.), grčki filozof

Aristotelovim naučnim idejama dat je gotovo božanski karakter. Sa 17 godina, upisao se u Platonovu akademiju 367. p. n. e., a nakon Platonove smrti 347. p. n. e., napustio je Akademiju i postao privatni učitelj mladog Aleksandra Velikog. Godine 335. p. n. e., Aristotel je otvorio sopstvenu školu u Atini, nazvanu Licej. U to vreme, Aristotelovo razmišljanje u oblastima fizike i kosmologije dominiralo je u zapadnom svetu, što je ostalo sve do vremena Galileja i Njutna. Aristotelovo učenje zasnivalo se na tvrdnji da se sve što postoji sastoji od četiri elementa: zemlje, vode, vazduha i vatre. I Aristotel je prihvatio tvrdnju da je Zemlja u centru univerzuma, sa Suncem, Mesecom i planetama koje se okreću oko Zemlje. Smatrao je da se kamenje, kao najteže, nalazi u centru Zemlje, voda, kao najlakša, pluta na površini Zemlje, a vazduh, kao još lakši, nalazi se iznad zemlje i da vatra teži da se uzdigne u visine. Aristotel je takođe uveo koncept etra, tvrdeći da se Mesec kreće u etru, i ovo mišljenje je opstalo dve hiljade godina posle njega.
Pitagora je potvrdio da Zemlja ima sferni oblik, a sam Aristotel je primetio da Zemljina senka na Mesecu tokom pomračenja Meseca ima blago spljošteni (eliptični) oblik. U oblasti biologije, Aristotel je prvi klasifikovao životinje prema njihovom razmnožavanju (rađanje živih mladunaca ili legla iz jaja).











PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"