O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


SILOVIT ZAMAH U IZRIČAJU BIĆA

Milica Jeftimijević Lilić
detalj slike: KRK Art dizajn - ilijasaula@art


SILOVIT ZAMAH U IZRIČAJU BIĆA

 

                                                               Tvoja pesma!
                                                                    U boji mlade kajsije
                                                                          Obojila sivo more,
(Lidija Jovanović)
 
Mr Milica Jeftimijević Lilić 


Da li se poezija sudbinski oglašava u pojedincu ili je okolnosti prizovu?
Teško da se može naći precizan odgovor. Ono što je sigurno jeste da, „udar nađe iskru u kamenu/ bez njega bi u kam očajala“, kako je davno uočio najveći srpski pesnik Njegoš, apostrofirajući uticaj spoljašnjih okolnosti na čoveka koji u sebi već nosi stvaralački potencijal.
Zbirka Lidije Jovanović, Jutro se o ljubav spotaklo, iako je naslov prilično neobičan za zbirku, (po formalistima, oneobičavanje je jedan od važnih stvaralačkih postupaka) potvrđuje upravo takav sticaj okolnosti. Trenutak kad se „spotaknemo“ o ljubav, ili neku drugu prepreku koja nas suoči sa samima sobom, sa našim potencijalima koji čekaju da budu formulisani i opredmećeni. A onda krene bujica, sve one klice koje su tiho bujale i sazrevala pohrle da iskažu biće, da ogole dušu, da konkretizuju misaone kapacitete, da se kristalizuju u smisao, slike, lepotu, pobunu ili jauk. Sve to pod uticajem snažnog naboja i trenutnih „udara“ odjeknulo je u pesamama koje čine ovu kompaktnu  zbirku  nastalu iz nužnosti da autorka “ispriča“ svoju „priču“, da zastane i isplače se, jer samo u prihvatanju poraza leži obnova, ustajanje sa većom snagom i upornošću:
 Sve se u tvojoj prirodi budi,
shvatiš da velika je ljubav
Kad kažeš to je samo ono naše
Bog je jedan, neka On sudi!
I onda, odjednom...
Novo se jutro probudilo jeste!
Ljubav miriše na lavande polja
Ovaj dan blagu nežnost ište!
 
„Ono naše, Bog je jedan / neka on sudi.“ U ovom kratkom insertu iz prve pesme u knjizi, uočavamo nekoliko momenata, novo jutro je oličenje novog iskustva, novih mogućnosti i nove nade, a pominjanje Boga i njegovog suda, znak je pomirenosti sa višom pravdom i istinom, suočavanje lirske junakinje sa okolnostima i doživljaj smirenosti koju je donela pesma koja je „blaga nežnost“. Unutarnji život se odjednom preobrazio kroz stvaralački proces. Sva nezadovoljstva i dileme podstaknute životnim dramama, bivaju stišane, njima se ovladava na najlepši mogući način, duhovnošću i poimanjem suštine bitisanja u čijem središtu je On koji i sudi i nagrađuje. Ova poezija je izraz takve nagrade, jer se “spoticanjem“ palo u središte sebe, svog dara, uma i karaktera koji je borben i tvorački:
Jasno je u pesmi svima
Moje suze, baš moje!
Na onaj kamen u moru kaplju...
Što na sred pesme ga ima
Padaju dugo i tiho
Da ga nikada
u vremenu
ne izbaci plima.
Jaka autorska svest progovara iz navedenih stihova. Zrelo sučavanje sa sobom donosi rasterećenje, mogućnost za izričaj, za kritički pogled i na sebe i svet, za spremnost ka preobražavanju i uspinjanju iz krša pokidnaog sopstva koje se povijalo pod teretom nepravdi, sudara sa okrutnim silama moći. Okretanje ka onom uzvišenom donosi izvesnost da obožen čovek nije ni bespomoćan ni sam, da ima pouzdanje u brižnim očima koje sve vide:
Moj je Anđeo
Oblaku sjajno Sunce
Večan u vremenima.
Kiša žednim zumbulima
Na jutarnjim oknima
Kad rosni zaliče na slepe oči.
Vodič duše podnebesima.
Moj je Anđeo
Melem za ljute rane
Što liče na ubode osa.
Da otrove spere, rastoči.
Da kuću drži otvorenu
Vrlu,
radosnu
stamenu.
Poezija koju susrećemo u prvencu Lidije Jovanović, po ekstatičnosti i dubini misaonosti, dolazi kao katarza, kao rasterećenje iz duševne i duhovne teskobe koju je uslovilo pomno posmatranje života i vremena u kojem smo. Svi društveni sunovrati, erozija morala, odsustvo smisla u opštem i ličnom postojanju, poetesu su usmerili ka višem smislu, ka božanskom i ka razumevanju da se poezijom može uticati na druge, da ona može biti putokaz za izlazak iz bespuća u koje se tone.
Reče mi budno novo jutro:
"Ko se o ljubav spotaknuo nije
Život mu slomljeni kaleidoskop...
Crnog trnja isprepletan snop!
Sve se prima, iznutra i spolja
kada je Ljubav, oduvek
Jednoga volja.“
 
Sposobnost uopštavanja životne građe i podizanje na nivo univerzalnosti, zavičajnu tragiku Lidije Jovanović izmešta iz prostora i vremena, ali sa jasnim naznakama, seobe, božur, kamen, te se tako svi koji širom sveta imaju istu sudbinu mogu prepoznati u ovoj poeziji što joj daje posebnu vrednost.
Zatim je vazduh postao suv.
Mirisalo je na pretke,
Na Božiju pravdu
Što u oliji brodi
Autorka koristi brojna izražajna sredstva, od kojih se najčešće uočava kontrast, potom poređenja, metafore i simboli. Čitav rukopis je u znaku individuacije, preboljevanja ličnih i kolektivnih padova i uspinjanja na viši nivo egzistencije, pokušaj menjanja zadatih okolnosti, što je svojstvo hrabrih i zrelih, onih što znaju da su u višoj milposti i da ih ta snaga vodi i usmerava:
Gospode!
Ti koji krepiš!
Tvoji se planovi
mere vekovima!
Granice poniznosti
Naše
Meriće se
Nedostižnim dubinama
 
 U ovoj poeziji smenjuju se svetlost i tama, zvukovi prirode, kiša ima posebnu simboličku vrednost jer se javlja kao izraz pročišćenja i obnove života,  sve nas pridiže „reč Gospoda i radost palog brata“ jer samo smo „prah sa dušom željni spasa“ a pesma, makar bila i Zaludna, jeste izlaz i spas. Prenošenje ličnog u sveopšte, bola u stvaralačku radost, kroz nju se iznova rađa i luči svetlost u sveošti mrak koji zaustavlja kretanje, obnovu:
 
 Pričaš mi da mi donosiš dar,
Snovima satkan
zlatni niz... jarkom suncu dostojan, sličan.
Pričam ti kako
Ranjeni ptić je ponovo čio,
Da širi krila da poleti;
Kažeš da ljubav zaceli ranu
Da vredi zbog toga živeti... mreti
 
Snaga žene, ženske enegrije koja rađa i tvori izlači se u prvi plan, shodno srpskoj tradiciji u kojoj su muškarci bili ratnici, žena čuvar poretka i ognjišta. A pesma  kao kruna sazrevanja i otvaranja sebe za duhovno i uzvišeno dolazi kao potvrda stapanja sa božanskim, iskonskim i večnim:
 
Žena je...
Vlažna Zemlja.
Ljuta Vatra.
Zaslepljujuće je bela!
Kao boja Meseca
usred neba
što je velika voda
kao hladnu
svetlost prima
Zbirka Jutro se o ljubav spotaklo, Lidije Jovanović, pravnika po struci,  je u znaku snažne afirmacije života, njegove lepote, uprkos patnje, vere u svemoć Gospoda i svrhovitost svakog bića. Magija koja podstiče stvaralaštvo  pokretač  je onog iskonskog igrivog i tvoriteljskog u čoveku koje ga prosvetljuje i vaskrsava, obnavlja.
Sluteći po snazi iskaza u ovoj poeziji, vidimo da pred Lidijom Jovanović stoje nebrojene mogućnosti za vredna literarna ostvarenja. Čestitamo na ozbiljnom iskoraku iz svoje struke u literaturu.
 
 




PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"