O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Razgovori


BELO SVETLO - PREDEO ZAČARAN ČAJEM

Ilija Šaula

Danijela Odabašić je diplomirani istoričar umetnosti, likovni umetnik, dizajner, likovni pedagog, pisac i pesnik. Živi i stvara u Beogradu.

„Teško je u umetnosti odrediti šta je novo a šta staro, jer su koreni duboki, a svi mi smo obeleženi arhetipskim kodovima. Želela sam da pomerim i izbrišem granice i prednost dam kreativnom, stvaralačkom. Čajevi i različiti materijali su samo sredstvo, cilj je čista likovnost.“

Šta vam je želja da postignete svojim stvaralaštvom?

U svom stvaralaštvu, cilj je da izolujem konkretne senzacije boje, sa angažovanom emocijom. Duhovnom unutrašnjošću stvaram kompozicije slikane čajem i svetlom kao moja emanacija, jer na ćelijskom nivou verujem u život. Tako nastaju slike, slikane prirodom, za ljude, sa ljubavlju.

Na koji način usavršavate forme dobivene razlivanjem čaja?

Stvaranje tehnikom, razlivanjem čajeva u vodenim rastvorima, koristeći svetlo, oblikujem slike koje fotografišem i štampam na platno, klirit ili saten. Kolekcija haljina „Vilanela“ dizajnirana je tim motivima.
Najrazličitije forme koje nastaju razlivanjem čaja, daju intenzivan kolorit, crvene, narandžaste, žute i ljubičaste. Tonovi su prirodni, od cvetova gencijane, lavande, kurkume, hibiskusa, šafrana, te mogu reći da slikam cvećem.
Moja umetnost je spoj stare tehnike slikanja čajem i nove tehnologije, digitalne štampe na različitim materijalima.
Teško je u umetnosti odrediti šta je novo a šta staro, jer su koreni duboki, a svi mi smo obeleženi arhetipskim kodovima. Želela sam da pomerim i izbrišem granice i prednost dam kreativnom, stvaralačkom. Čajevi i različiti materijali su samo sredstvo, cilj je čista likovnost.

Kakav uticaj na vas ostavlja pojam lekovitosti bilja, da li je važno samo dobiti boju ili je važnije od čega je boja dobivena?

Poznavanje lekovitih svojstava bilja, koristim kao inspiraciju za likovno stvaranje. Već godinama slikam samo sa određenim biljem. To je šafran jer volim njegov kolorit od žute do narandžaste i crvene, brzo se rastvara. Zatim kurkuma, kraljica žutih valera, tu je najlepši cvet na svetu hibiskus, čaj bez koga ne počinjem dan. Jer je prirodni antibiotik. Njega sam dosta koristila u poslednjem ciklusu Četiri sunca, To je za mene energija vatre, ljubavi, stvaranja. Lepa gencijana sa lavandom ljubičasti moje kopozicije. Ona se rastapa sporije i slojevito, čineći moje slike pomalo kristalnim teksturama.

Visoko ste obrazovani, verujem da u vašem stavralaštvu ulogu igraju i neki drugi aspekti, osim poznavanja boja cveća i začina. U čemu je još tajna?

Primetan je, u mojim izlaganjima o slikama čajem, filozofski i duhovni aspekt, posebno na radovima u ciklusu Belo svetlo.
Belo svetlo je duhovna priča o vezi čoveka i Boga, mikro i makro kosmosa, našeg disanja i ritma srca u skladu sa pulsiranjem prirode i univerzuma. Osetljivi umetnici zagledani u svoje unutrašnje biće predosećsju da su provodnici božanskog. Malo toga je njihovo, kroz talenat huji kosmička energija, da postane emanacija božanskog kroz umetnost.
Filozofski gledano umetnost postavljam na ontološko stanovište bića, ko smo i čemu težimo.
Nalazim lični odgovor sa kojim ne moraju svi da se slože. Naša svrha nije da grešimo i učimo lekcije već da spoznamo da smo svetlosna duhovna bića sa velikim mogućnostima kojih najčešće nismo svesni.

Koliko izlažete i da li vam pripreme oko izlagačkog angažovanja uzimaju mnogo vremena?

Volim da izlažem jer volim da se družim i delim tu kreativnu energiju. Planiram osmu samostalnu izložbu u Beogradu, 4.februara u Matici iseljenika, Nušićeva br 4, gde ću prikazati RETROSPEKTIVU, nekoliko ciklusa, KOSMOS, SUNCA, 369, NEMA SMRTI, koja je Teslijanska, i poslednji Arhanđeoski ciklus i naravno biće modna revija mojih haljina iz kolekcije Vilanela.
Iz simbioze moje umetnosti govoriću svoje stihove iz knjige BELO SVETLO i nove, BELO VRELO.

Vaša umetnost je poprilično zahtevna, pored toga vi ste posvećeni radionicama sa decom i neposrednom kontaktu sa publikom, koliko to doprinosi vašem stvaralaštvu i usavršavanju ili deluje kao motiv drugima da se oprobaju u vašem umetničkom stilu?

Predavanja, radionice i aktivan rad sa publikom i decom i dalje su u toku, taj rad sa decom me posebno raduje.
Simbioza umetnosti je potreba da spojim slike, eseje i poeziju, što sam i uradila u mojim knjigama Belo svetlo i Belo vrelo.
Kada pri radu koristim nestalan materijal, prirodnog bilja, konkretnom digitalnom fotografijom i štampom na kojoj otiskujem predstave predela, kosmosa, mikro i makro, negiram vreme, sa željom da dotaknem trenutak za večnost, kroz umetnost. Slikam prirodom za ljude, sa ljubavlju i sa radošću i u slavu života i verom u besmrtnost duše.
Bilje mi uzvraća lepotu i radost, uči me i pomaže da stvorim uzbudljive kombinacije boja i površina, mojih predela začaranih čajem u belini svetla, preobražaja, oboženja, ljubavi.

Priredio: Ilija Šaula 2. decembar 2019.


Književna radionica Kordun


PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"