O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


NEPREVAZIĐENI I POTKRADANI GENIJE NIKOLA TESLA

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


NEPREVAZIĐENI I POTKRADANI GENIJE

NIKOLA TESLA


Dr SIMO JELAČA

(Mnogima je postavio naučne osnove, neki su ga i potkradali,
Većina ih je nagrađeno Nobelovim nagradama, a samo je on izostavljen)



Nikola Tesla, imigrant u Americi, postao je poznat kao pronalazač, inovator, 1886 godine, i za njega se ubrzo pročulo u celom svetu. Jedan od najznačajnijih, i među prvim pronalascima, je njegov polifazni sistem naizmenične struje (AS). Već sledeće, 1887 godine, Tesla je imao registrovanih 43 patenta. Njegov poslodavac, Edison (Thomas Alva Edison), videći ko je Tesla, ponudio mu je 50.000 dolara za rešenje zadatka za koji on lično nije imao sopstvenu viziju, a kada ga je Tesla uspešno rešio i pokazao, Edison se samo zadovoljno nasmejao rekavši mu: ‘’Zar ne znaš da je to bila samo američka šala’’. Uvređen američkom prevarom, Tesla ga je momentalno napustio.
Na sreću, Tesli se ukazao Džordž Vestinghaus (George Westinghouse), koji mu je otkupio patente i otpočeo proizvodnju datih uređaja.
Teslin put, kao imigranta, bio je trnovit kao i mnogih drugih. Među istaknutim naučnicima, na putu mu se suprostavio Lord Kelvin (Lord Kelvin), tada poznati engleski naučnik, koga su nominovali za šefa internacionalne komisije za izgradnju hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima. I Kelvin je dao prednost direktnim Edisonovim strujama (DC). Ipak, na svu sreću, pobedio je Džordž Vestinghaus i izgrađena je Teslina hidrocentrala. Ostvario se Teslin san iz detinjstva. Doći će vreme kada se Tesla odužio Vestinghausu, iako na svoju materijalnu štetu. Kada je Vestinghaus zapao u finansijske teškoće Tesla je pred njim iscepao njihov ugovor koji mu je garantovao neslućeno bogastvo. Time je Vestinghausu pokazao vrednost slovenske, pravoslavne, duše, za koga je prijateljstvo značilo više od bogastva. Vestinghausa je podržao i profesor Kolumbia Univerziteta Dr Antoni (Anthony). dao je prednost Teslinom obrtnom magnetnom polju, u poređenju sa pronalaskom italijanskog profesora Galilea Feraris (Galileo Ferraris).
Kada je pronašao vakumsku cev, Tesla je o istoj održao veoma uspešno predavanje u Amerčkom Udruženju Elektroinženjera. Tom prilikom, Tesla, istina, nije naglasio da se radi o pronalsku Ciklotrona, prikazao je to kao Razbijač atoma. Govorio je o Kosmičkim zracima i X-zracima, a još tada nije istakao da se radi i o Elektronskom mikroskopu. A prisutni Rentgen (Roentgen) shvatio je o čemu se radi i požurio je da isto prijavi kao svoj pronalazak X-zraka, za čega će uskoro dobiti Nobelovu nagradu. Od X-zraka okoristio se i Mihajlo Pupin. On je registrovao sekundarno X-zračenjeza za brzo snimanje u oblasti retgenologije. Jedan od Teslinih sledećih izuma bio je bezžični prenos enrgije, bezžična lampa, koju je on prenašao po prostoriji za koje vreme je lampa svetlela. Tesla je tu lampu demonstrirao na Svetskoj izložbi u Čikagu 1893 godine. Tom prilikom pričao je posetiocima i o slobodnoj bezgraničnoj enegiji u vasioni i o mogućnostima njene primene, sa bezžičnim prenosom na ogromne razdaljine. A, eto, mi smo sada svedoci da se o toj energiji intenzvno vrše istraživanja i priča u celom svetu. Tesla je još tada tvrdio da nam Sunce šalje sitne čestice, ogromnih brzina i energije (Kosmičke zrake), koje treba koristiti. Pet godina nakon Teslinog otkrića kosmičkih zraka, francuski fizičar Henri Bekerel (Henri Becquerel) otkrio je, za njega misteriozne zrake, koje emituje uranijum. Marija i Pjer Kiri (Marie & Pierre Curie) potvrdili su da se radi o otkriću radiuma. A Tesla je tada tvrdio da bombardovanjem sa kosmičkim zracima da sab-atomske čestice mogu učiniti druge materije radioakrivnim, što su konačno potvrdili kćerka Marije Kiri Irena Kiri i njen suprug Frederik Džoliot (Irene Curie & Frederic Joliot) 1934 godine.
Trideset godina kasnije Robert Miliken (Robert Millikan) otkrio je kosmičke zrake, kao fotone, a ne naelektrisane čestice. Nakon toga potvrđeno je da su kosmički zraci brze materijalne čestice, kao što ih je Tesla opisao.
Vladimir Zvorkin (Vladimir Zworykin) je 1939 godine nagrađen za razvoj elektronskog mikroskopa, a Teslin opis efekta njegove lampe pri visokom vakumu odgovarao je mogućnostima uveličavanja u mikroskopskim razmerama, što je postignuto elektronskim mikroskopom. Engleski naučnik Fleming (J.A. Fleming) čestitao je Tesli, tvrdeći da mu niko ne može osporiti ogromne uspehe. Tih godina Tesla je veoma mnogo radio u oblasti elektronike, a sam elektron , kao deo atoma, otkrio je Britanski fizičar Džozef Tompson (Josef Thompson) 1897 godine.
Faradej (Faraday) je 1831 godine dokazao mogućnost pretvaranja mehaničke energije u elektro-energiju, što je inspirisalo Teslu da istražuje visoko frekventne struje, koje se mogu proizvesti mehanički. Džems Klark Maksvel (James Clerk Maxwell) je 1873 godine otkrio postojanje širokog dijapazona elektro-magnetnih vibracija u vidljivoj svetlosti. Tu teoriju testirao je nemački fizičar Profesor Hajnrih Herc (Heinrich Hertz) 1888 godine. Hercov instrument nije bio funkcionalan, pa je Tesla predložio veoma superiorno rešenje sa frekvencijom od 33.000 ciklusa u sekundi. Ovaj uređaj i danas je u upotrebi.
Eto vidite, Tesla je u više naučnih polja istraživanja postavio ispravne naučne osnove, koje su drugi takođe istraživali, neki potkradali, a neki modifikovali, i svi su oni podobijali Nobelove nagrade, dok je njihov istinski pronalazač ostao ‘’Kratkih rukava’’. Taj svet, kome je Tesla darova mnoge svoje izume i samoga sebe u mnogo čemu ga je ignorisao. A najznačajniji među tima su Rentgen i Markoni (Guglielmo Marconi). Obojica su prisustovali Teslinim predavanjima u Američkom Udruženju Elektroinženjera, na kojima je Tesla izlagao svoje pronalaske. Rentgen je ubrzo X-zrake prijavio kao svoj pronalazak i za isto dobio Nobelovu nagradu. A tek Markoni, on je formalno pokrao Tesline pronalaske za Radio, prijavio ih sa zakašnjenjm od preko četiri godine, nakon što je Teslin patent već bio priznat, i za isto dobio Nobelovu nagradu. Po kakvom osnovu, to samo Amerikanci znaju. Tesla je svoj pronalazak prijavio po patentnim brojevima 645.576 i 649.621 još 2 Septembra 1897 godine i dobio priznanje za pronalazak 20 Marta 1900 godine. Markoni je svoj patent prijavio 1904 godine, koji je odbijen, u korist Tesle. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država izdao je rešenje br. 6.369 21 Juna 1943 godine, kojim je potvrđeno Teslino prvenstvi pronalaska radia, ali, na žalost, Tesla je već pre toga preminuo. Nakon što je Markoni poslao poruku preko Atlantika, Tesla je izjavio da je Markoni koristio njegovih 17 patenata. Dodao je; ‘’Nije mi žao što koriste moje, žao mi je da nemaju svoje’’.
Koliko su Tesli osporavali njegov rad, dokazi su da su mu dva puta palili njegove laboratorije, i dva puta ga nominovali za Nobelovu nagradu, ali oba puta je dodelili drugima. Pisani dokumenti pokazuju da je Tesli priznato oko 800 patenata, a Edisonu oko 900, čime Edisona proglašavaju pobednikom. Ali ti isti dokumenti, retko koji, tvrdi da je Edison, kao fabrikant, poslodavac, pretežno zapošljavao inženjere inovatore, koje je uslovljavao da svaki patent prijavljen iz njegove fabrike mora pored autora nositi i Edisonovo ime. Tako je Edison postao vlasnik ne samo svojih patenata, već i svih patenata svojih saradnika.




Poslednjih godina života, kada je Teslino zdravlje oronulo, dosta svojih izuma on nije niti javno publikovao, niti ih je propisno zapisao. Prema tome ostali su nepotpuno dorečeni. A tek koliki je broj dokumenata koji su misteriozno zaplenjeni neposredno posle njegove smrti i dan danas se tajno izučavaju u skrivenim laboratorijama.
I, konačno, možemo svemu dodati činjenice da su poslednjih godina stvoreni brojni novi uređaji, koji svi baziraju na Teslinim osnovama, i da su brojne Nobelove nagrade dodeljene mnogim novim istraživačima širom sveta. I obistiniće se ona Teslina izreka, nakon što mu je uskraćena Nobelova nagrada za koju je bio nominovan, da će njegovi izumi doneti svetu više koristi nego hiljade Nobelovih bagrada.





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"