O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODI ITALIJA, 9

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - ITALIJA. 9


Dr SIMO JELAČA



PREDGOVOR


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku državu, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.


Autor



ITALIJA
KULTURA I NARODNI OBIČAJI




Činjenice i statistika



Lokacija: Južna Evropa, granica sa Austrijom 430 km, Francuska 488 km, Sveta stolica (Vatikan) 3,2 km, San Marino 39 km, Slovenija 232 km, Švajcarska 740 km.
Veličina: 301.230 km²
Glavni grad: Rim sa 2,65 miliona stanovnika.
Vlada: republička
Klima: pretežno mediteranska; Alpska na krajnjem severu; vruće, suvo na jugu
Stanovništvo: 58-60 miliona.
Etnički sastav: Italijan (uključuje male grupe Nemaca, Francuza i Slovenaca Italijana na severu i Albanaca Italijana i Grka Italijana na jugu)
Religije: pretežno rimokatoličke sa zrelim protestantskim i jevrejskim zajednicama i rastućom muslimanskom imigrantskom zajednicom
Vlada: Republika


Ialijanska kultura


Italijani se prvo identifikuju sa svojim selom. Ovo je poznato kao "Kampanilismo" - taj prostor vidljiv sa zvonika crkve u njihovom selu. Ali pre svega Italijani daju prednost sebi, potom svojim porodicama, selu, pokrajini, regionu i na kraju državi.


Tradicije italijanske kulture


Glavni razlog zašto mnogi posećuju Italiju je hrana. I ko da im zameri! Trpezarija mora biti među najboljima, ako ne i najbolja, na svetu. Mnogi turisti su ujutro izašli iz svojih hotela gunđajući. Italijani ne vole „najvažniji obrok u danu“. Italijani nisu za veliki doručak. Doručak u Italiji je obično kroasan i espreso. Kapućino je piće samo za doručak jer Italijani obično piju kratak espreso tokom dana. Pravljenje kafe je umetnost u Italiji, posebno na jugu. Srećom za neke, većina italijanskih hotela je sve popularnija i sada nudi obilje žitarica, jogurta, voća, hladnog mesa i slanine i jaja. Ručak i večera: Meni je obično isti za oba i u zavisnosti od toga gde se nalazite u Italiji glavni obrok može biti ili ručak ili večera. Veliki dnevni obrok je sačuvan za ručak jer nakon ručka sledi civilizovana sijesta. Italijani ne ručaju pre 13.30. Obroci se sastoje od "antipasto" - predjela, zatim "primo" - jela od testenine ili pirinča, "sekondo" - glavnog obroka, obično belog ili crvenog mesa. (Zapamtite povrće, pomfrit i salate moraju se naručiti posebno.) Posle toga dolaze sirevi, hleb i salama i/ili druga suhomesnata. Na kraju je "dolce" - slatkiši, koji mogu biti deserti ili voće. I na kraju espreso, a ne kapućino, ili liker.


Etiketa za stolom


Italijani ne sede okolo po restoranima i piju ostatak flaše kao druge kulture. Oni takođe obično imaju svoju decu sa sobom jer čuvanje dece takođe nije u njihovoj kulturi. Sve je porodična stvar. Piće bez jela se neguje i smatra se besmislenim za Italijane. Vino treba da ide uz hranu da se ne napije, a možda se posle jela uzima i mali digestiv.
Kao iu većini zemalja, počinjete sa spoljnim priborom za jelo i ulazite posle svakog jela. Salvete su sa desne strane, a hleb će biti levo. Salvete se stavljaju u krilo, a podlaktice (ne laktovi) treba da se oslanjaju na sto, a ne na krilo (kao na anglosaksonski način). Upozorenje: Ako budete pozvani na ručak sa nekim italijanskim prijateljima, očekujte nekoliko kurseva. Lako pokušavajte da impresionirate domaćina jedući džinovske proporcije testenine.
Kada se obrok završi, leti, vreme je da se uradi još jedna pasegiata, možda da se nađe bulon gelato (sladoled). U svim velikim gradovima ulice i dalje pulsiraju u ponoć. Leto je previše uzbudljivo i vruće da bi se trošilo na spavanje, zato ne pokušavajte da odete rano u krevet jer će vas pištanje i vika ispod prozora samo probuditi!!


Italijanska religija


Skoro svi Italijani su kršteni, ali samo 40% su katolici. Oko 85% italijanske religije pripada katoličkoj veri. Ostatak italijanske religije čine muslimani, protestanti, Jehovini svedoci, Jevreji i budisti. Sloboda veroispovesti je zapisana u italijanskom ustavu. Rimski Panteon je bio prva zgrada u Italiji posvećena narodu Rima koji je slobodno praktikovao svoju religiju/duhovnost. Opšta audijencija koju drži papa obično je svake srede ujutru u 11 časova na trgu Svetog Petra ili u Papskoj dvorani za audijenciju. Ulaznice su besplatne ali morate rezervisati. Pošaljite faksom „Prefettura della Kasa Pontificia“ na faks 06 6988 5863. Nedeljom u podne takođe ima blagoslova sa prozora biblioteke.


Karnevali i slavljeni praznici


U Italiji ima mnogo slavljenih praznika, odvojenih od državnih praznika. U starom Rimskom carstvu u jednoj fazi bila su proslavljena 182 praznika u Italiji i Rimu! Danas se u manjim gradovima Italije mogu naći najživopisniji karnevali.
Tufara u Molizeu ponovo prikazuje žrtvovanje/spaljivanje figure zvane "Carnevale", ogromne slamnate lutke i metafore za sve grehe stanovništva.
Nokera Terinese U Kalabriji još uvek praktikuju srednjovekovne rituale i za Uskrs se nekoliko poklonika biči. Proleće je vreme podmlađivanja i mnogi gradovi širom Italije slave ga besplatnim pozorišnim predstavama muzike i plesa. U Kokullo u Abrucu čak slave sa mnogo zmija oko statue Svetog Dominika Opata koji je zaštitnik od ujeda zmija. U Sijeni proslavljaju "Palio", verovatno najpoznatiji festival u Italiji. 2. jula i 16. avgusta džokeji se trkaju oko glavnog trga u Sijeni u trkama bez ograničenja. U Rimu na Uskrs imate čuveni pohod krsta od rimskog Koloseuma do Palatina na Veliki petak.


Italijanska carina


Italijanski običaji i način života se na mnogo načina razlikuju od drugih zapadnih kultura.


Radno vreme


Njihovo radno vreme za prodavnice je obično od 9.30-13.30, nakon čega se većina prodavnica zatvara za vreme sieste, a zatim ponovo otvara od 16.30-19.30. Međutim, mnoge velike kompanije imaju određeno radno vreme od 8.30 do 16.30 sa ručkom za radnike od 13.00-14.00. Većina komercijalnih kancelarija i usluga se takođe zatvara za siestu, npr. banke, pošte i muzeji i crkve. Dakle, kada putujete, uzmite u obzir činjenicu da ako stignete u grad u vreme ručka, 13.30, jedine stvari koje će biti otvorene. biće restorani.


Italijanski jezik


Italijanski je zvanični jezik Italije, a 93% stanovništva je maternji jezik koji govori italijanski. Oko 50% stanovništva govori regionalni dijalekt kao svoj maternji jezik. Mnogi dijalekti su međusobno nerazumljivi i stoga ih lingvisti smatraju zasebnim jezicima, ali nisu zvanično priznati.
Albanski govori 0,2% stanovništva, uglavnom u južnom delu Italije, kao i hrvatski i grčki.
Katalonski govori u jednom gradu, Algeru, na ostrvu Sardinija, oko 0,07% stanovništva. Na ostatku ostrva, sardinskim govori preko 1 milion ljudi, što čini 1,7% italijanske populacije.
Italijanske porodične vrednosti
Porodica je centar društvene strukture i obezbeđuje stabilizujući uticaj za svoje članove.
Na severu, uglavnom samo jedinstvena porodica živi zajedno; dok na jugu proširena porodica često živi zajedno u jednoj kući.
Porodica svojim članovima pruža i emocionalnu i finansijsku podršku.


Italianski Stil


Nastupi su važni u Italiji.
Način na koji se oblačite može ukazivati na vaš društveni status, poreklo vaše porodice i nivo obrazovanja.
Prvi utisci su trajni utisci u Italiji.
Koncept 'bella figura' ili dobrog imidža je važan za Italijane.
Oni nesvesno procenjuju starost i društveni položaj druge osobe u prvih nekoliko sekundi od susreta sa njima, često pre nego što se bilo kakve reči razmene.


Odeća je važna za Italijane.


Izuzetno su modno svesni i procenjuju ljude po njihovom izgledu.
Biće vam ocenjeni na osnovu vaše odeće, obuće, dodataka i načina na koji se nosite.
Bela figura je više od toga da se dobro oblači. Proširuje se i na auru vašeg projekta - tj. samopouzdanje, stil, ponašanje itd.

Poslovni bonton i protokol u Italiji


Odnosi i komunikacija


Italijani više vole da posluju sa ljudima koje poznaju i kojima veruju.
Uvod treće strane će mnogo doprineti obezbeđivanju početne platforme sa koje se može raditi.
Italijani mnogo više vole kontakt licem u lice, tako da je važno provesti vreme u Italiji razvijajući vezu.
Vaše poslovne kolege će želeti da saznaju nešto o vama kao osobi pre nego što započnu posao sa vama.
Ponašanje je važno jer Italijani procenjuju ljude na osnovu izgleda i prvi utisak koji ćete ostaviti biće trajan.
Italijani su intuitivni. Zato se potrudite da vas kolege Italijane vole i da vam veruju.
Umrežavanje može biti gotovo puno radno vreme u Italiji. Lični kontakti omogućavaju ljudima da napreduju.
Odvojite vreme da postavite pitanja o porodici i ličnim interesima vaših poslovnih kolega, jer to pomaže u izgradnji odnosa
Italijani su izuzetno izražajni komunikatori. Oni imaju tendenciju da budu rečiti, elokventni, emotivni i demonstrativni, često koriste gestove lica i ruku da dokažu svoju tačku


Etiketa poslovnih sastanaka


Termini su obavezni i treba ih obaviti pismeno (na italijanskom) 2 do 3 nedelje unapred.
Ponovo potvrdite sastanak telefonom ili faksom (opet na italijanskom).
Mnoge kompanije su zatvorene u avgustu, a ako su otvorene, mnogi Italijani idu na odmor u ovo vreme, pa je najbolje da tada ne zakazujete sastanke.
Na severu se na tačnost gleda kao na vrlinu i vaši poslovni saradnici će najverovatnije stići na vreme.
Cilj prvog sastanka je da razvijete osećaj poštovanja i poverenja kod vaših italijanskih poslovnih kolega.
Neka vam svi štampani materijali budu dostupni na engleskom i italijanskom jeziku.
Unajmite prevodioca ako ne govorite tečno italijanski.
Uobičajeno je da vas prekidaju dok govorite ili da nekoliko ljudi govori odjednom.
Ljudi često podižu glas da bi se čuli preko drugih govornika, ne zato što su ljuti.
Iako se često daju pisani dnevni redovi, oni se možda neće poštovati. Oni služe kao polazna tačka za dalje diskusije.
Odluke se ne donose na sastancima. Sastanci su namenjeni slobodnom protoku ideja i da svako kaže svoje mišljenje.


Poslovni pregovori


Na severu su ljudi direktni, vide vreme kao novac i prionu poslu nakon samo kratkog perioda društvenog razgovora.
Na jugu ljudi ležernije pristupaju životu i žele da upoznaju ljude sa kojima posluju.
Dozvolite svojim italijanskim poslovnim kolegama da odrede tempo za vaše pregovore. Pratite njihov trag kada je prikladno preći sa društvenih na poslovne diskusije.
Italijani više vole da posluju sa visokim ljudima.
Hijerarhija je kamen temeljac italijanskog poslovanja. Italijani poštuju moć i starost.
Pregovori se često odugovlače.
Nikada ne koristite prodajne taktike visokog pritiska.
Uvek se pridržavajte svojih usmenih dogovora. Ako ne ispunite svoju obavezu, to će uništiti poslovni odnos.
Na sastancima često izbijaju burne rasprave i rasprave. Ovo je jednostavno funkcija slobodnog protoka ideja.
Cenkanje oko cene i datuma isporuke je uobičajeno.
Odluke se često zasnivaju više na tome kako vas druga strana vidi nego na konkretnim poslovnim ciljevima.


Etikuete Odevanja


Dobro oblačenje je prioritet u Italiji.
Muškarci treba da nose tamna, konzervativna poslovna odela.
Žene bi trebalo da nose ili poslovna odela ili konzervativne haljine.
Elegantni dodaci su podjednako važni za muškarce i žene.


Vizit karte


Vizit karte se razmenjuju nakon formalnog upoznavanja.
Da biste pokazali odgovarajuće poštovanje prema drugoj osobi, pažljivo pogledajte njenu vizit kartu pre nego što je stavite u držač kartice.
Dobra je ideja da jedna strana vaše vizit karte bude prevedena na italijanski.
Ako imate diplomu, uključite je na svoju vizit kartu.
Uverite se da je naslov na vašoj kartici. Italijani vole da znaju kako se uklapate u svoju organizaciju.

Nastaviće se










PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"