O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - 6 ARGENTINA

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn

SVETSKE KULTURE I NARODNI OBIČAJI - 6 Argentina


Dr SIMO JELAČA



PREDGOVOR


Ova knjiga sumira informacije o kulturi i običajima različitih naroda. Primetne su razlike u običajima među hrišćanskim, islamskim i budističkim narodima, iako u svemu preovladava namera za lepim i najvećim.
Bilo bi previše uključiti svaku državu, jer postoje sličnosti među mnogim narodima iste ili bliske nacionalnosti. Karakteristične su Rusija, Ukrajina, Srbija, Belorusija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, kao i Nemačka i Austrija. Sličan zaključak vredi i za latinske narode, i među sobom.
Čitaoci će pronaći osnovne informacije o svakoj zemlji, kao što su njena lokacija i veličina, stanovništvo i etnički sastav, religija, klima, jezik, bonton i drugo.
Ova knjiga se podjednako može koristiti i za putnike, bilo kao turiste ili poslovne ljude, tako da će svi pronaći potrebne informacije o bontonu ljudi kod kuće i na poslu.
Namera mi je bila da pronađem što više dobrih informacija. Koliko sam uspeo, proceniće čitaoci.
Autor



ARGENTINA

KULTURA I NARODNI OBIČAJI



Činjenice i statistika




Lokacija
Južna Amerika, graniči sa Bolivijom 832 km, Brazilom 1.224 km, Čileom 5.150 km, Paragvajem 1.880 km, Urugvajem 579 km.
Veličina: 2.766.890 km².
Glavni grad: Buenos Ajres sa 2,9 miliona stanovnika.
Klima: Pretežno umerena; sušno na jugoistoku; subantarktik na jugozapadu
Stanovništvo: oko 40 miliona.
Etnička rasa: bela (uglavnom španska i italijanska) 97%,
Indijanci ili druge nebele grupe 3%.
Vlada: Republika
Jezik u Argentini
Iako je službeni jezik Argentine španski, argentinski španski se razlikuje od španskog koji se govori u Španiji. U Argentini se govore i mnogi drugi jezici, uključujući italijanski, nemački, engleski i francuski i kečua.
Evropljani ili Latinoamerikanci
Većina Argentinaca je prvenstveno evropskog porekla, što ih odvaja od drugih latinoameričkih zemalja u kojima su evropske i indijske kulture više izmešane.
Kulturološki i emocionalno, Argentinci često izgledaju više evropski nego latinoamerički.
Argentinske porodične vrednosti
Porodica je centar argentinskog života sa proširenim porodicama koje su još uvek istaknute.
Glave moćnih porodica izazivaju široko poštovanje, ali sa tim dolazi i odgovornost da brinu o drugima u smislu bezbednosti, posla itd. i da održavaju ličnu i porodičnu čast.
Čast je u svakom pogledu sve i kraj svega i rutinski utiče na svakodnevni život kod kuće, u zajednici i u poslu.
Religija u Argentini
Ustav Argentine garantuje versku slobodu.
Rimokatolicizam deluje kao zvanična državna religija.
Druge svetske religije, posebno islam, dobijaju uporište u zemlji u poslednjih deset do petnaest godina.
Izražajni stil komunikacije
Argentinci su u celini otvoreni i direktni, ali su u stanju da ostanu taktični i diplomatski.
Argentinci su srdačan narod i njihova nezasluženost ističe njihovu strast i sentimentalnost.
Pored toga, fizički su bliski komunikatori, pa će se često dodirivati kada govore i održavaju malu fizičku udaljenost između zvučnika.
Etikete susreta
Početni pozdravi su formalni i prate utvrđeni protokol pozdrava najstarije ili najvažnije osobe.
Standardno rukovanje, sa direktnim kontaktom očima i osmehom dobrodošlice biće dovoljno.
Održavanje kontakta očima ukazuje na interesovanje.
Generalno, Argentinci više vole predstavljanje trećih strana, tako da bi trebalo da sačekate da vas domaćin ili domaćica upoznaju sa drugima na malom skupu.
Prilikom odlaska pozdravite se sa svakom osobom ponaosob.
Etiketa davanja poklona
Ako ste pozvani na večeru u dom Argentinca, ponesite mali poklon za domaćicu.
Pošto su porezi na uvezena žestoka pića izuzetno visoki, flaša uvezenog žestokog pića je uvek dobro primljena.
Nemojte davati noževe ili makaze jer oni ukazuju na želju da prekinete vezu.
Pokloni se odmah otvaraju.
Etikete pri jelu
Ako ste pozvani u argentinski dom:
Obucite se dobro. Muškarci treba da nose sako i kravatu. Žene treba da nose haljinu ili suknju i bluzu.
Dođite 30 do 45 minuta kasnije nego što ste pozvani na večeru. Dolazak na vreme nije norma.
Telefonirajte svojim domaćinima sledećeg dana da im se zahvalite.
Pazite na ponašanje za stolom!
Sačekajte da vam domaćin ili domaćica kažu gde da sednete. Možda postoji plan sedenja.
Ponašanje za stolom je kontinentalno - držite viljušku u levoj ruci, a nož u desnoj ruci dok jedete.
Ne počinjite da jedete dok vas domaćica ne pozove na to.
Uvek neka vam ruke budu vidljive kada jedete, ali ne oslanjajte se laktovima na sto.
Sačekajte da se nazdravi pre nego što popijete prvi gutljaj pića.
Smatra se da je pristojno ostaviti malu količinu hrane na tanjiru kada završite sa jelom.
Kada završite sa jelom, stavite nož i viljušku preko tanjira sa zupcima okrenutim nadole i drškama udesno.
Točenje vina je opterećeno mnogim ritualima i kulturnim tabuima. Ako je ikako moguće, izbegavajte točenje vina.
Poslovni bonton, običaji i protokol u Argentini
Odnosi i komunikacija
Argentinska kultura je vođena odnosima, pa je važno izgraditi mreže i koristiti ih.
Argentinci održavaju i koriste zamršenu mrežu porodice i prijatelja da pozovu pomoć, usluge ili pomoć.
Ako vam se učini usluga, na kraju ćete biti pozvani da je vratite.
Izbacivanje imena i nepotizam nemaju negativne konotacije kao na Zapadu i mogu se iskoristiti u svoju korist.
Iznad svega, Argentinci vole da posluju sa ljudima koje poznaju i kojima veruju.
Oni više vole sastanke licem u lice, a ne telefonske ili pismene, na koje se gleda kao na bezlične.
Kada se odnos razvije, njihova lojalnost će biti pre vama nego kompaniji koju predstavljate.
Argentincima je važno da izgledaju dobro u očima drugih. Stoga će vas osuđivati ne samo po onome što kažete, već i po načinu na koji se predstavljate.
Izbegavajte konfrontaciju. Argentinci ne vole da javno priznaju da nisu u pravu.
Imperativ je pokazati poštovanje i poštovanje onima na pozicijama vlasti. Kada se radi sa ljudima na istom nivou, komunikacija može biti neformalnija.
Budite oprezni za nijanse i skrivena značenja. Bilo bi dobro da ponovite detalje, kako ih razumete, da biste potvrdili da se vi i vaše poslovne kolege slažete.
Etiketa poslovnih sastanaka
Zakazivanje je neophodno i treba ih zakazati 1 do 2 nedelje unapred, najbolje putem e-pošte ili telefona.
Izbegavajte januar i februar, koji su vreme njihovog odmora; srednje nedelje jula, kada mnogi idu na skijanje; i tokom dve nedelje pre i posle Božića.
Trebalo bi da dođete na vreme na sastanke, iako osoba sa kojom se sastajete možda nije tačna.
U nekim starijim, birokratskim organizacijama, što je važnija osoba sa kojom se sastajete, to vas duže čeka.
Nemojte odmah početi da razgovarate o poslu. Mali razgovor pomaže u uspostavljanju odnosa.
Osoba sa kojom se sastajete može prihvatiti telefonske pozive i baviti se drugim poslovima dok ste tamo.
Neka je sav štampani materijal dostupan na engleskom i španskom jeziku.
Odluke se ne donose na sastancima. Sastanci su za diskusiju i razmenu ideja.
Poslovni pregovori
Argentinci očekuju da imaju posla sa ljudima sličnog statusa.
Hijerarhija je važna. Odluke se donose u vrhu kompanije. Posao ide sporo jer je krajnje birokratski. Odluke često zahtevaju nekoliko slojeva odobrenja.
Argentincima je teško da se ne slažu, pa nemojte misliti da stvari idu dobro samo zato što niko ne osporava ono što kažete.
Šta obući?
Poslovna odeća je svečana i konzervativna, ali elegantna.
Muškarci treba da nose tamna, konzervativna poslovna odela.
Žene treba da nose elegantna poslovna odela ili haljine.
Kvalitetna dodatna oprema je važna za oba pola.
Obucite se dobro ako želite da ostavite dobar utisak.
Etiketa vizitkarte
Vizit karte se daju bez formalnog rituala.
Neka vam jedna strana vizitkarte bude prevedena na španski.
Predstavite svoju vizit kartu tako da španska strana bude okrenuta prema primaocu.
Simbolizam
Kulturni simboli Argentinaca su uglavnom rezultat hibridizacije. Fudbal i tango. Muzika, njeni tekstovi i ples predstavljaju duboku transformaciju urbanog pejzaža na početku dvadesetog veka, sa prilivom raznolikih evropskih imigranata.
Etnički odnosi
Sa izuzetkom nekih oblasti severozapada, Argentina nije bila gusto naseljena u vreme španskog osvajanja. Indijanci koji su zadržali svoju autonomiju sve do devetnaestog veka doveli su do skoro izumiranja vojnim kampanjama 1880-ih. Afro-Argentinci. manje od 4.000 ljudi u Buenos Ajresu tvrdilo je da je afro-argentinski identitet na kraju dvadesetog veka. Pored latinoameričke imigracije, imigranti iz istočne Evrope, Afrike i Azije takođe su stizali u Argentinu krajem dvadesetog veka. Većina ovih imigranata su ilegalni i niko ne zna njihov pravi broj.
Urbanizam i arhitektura
Iako je većina argentinskog stanovništva urbana (87 procenata), Argentina je još uvek prilično vezana za svoju prošlu seosku slavu kao izvoznik žitarica i stoke. Turistima u većim gradovima nude se suveniri koji se poistovećuju sa ruralnim načinom života — kao što su gaučo odeća, srebro, noževi od alpake i konjska stremena.
Plaza de Majo u Buenos Ajresu je najvažniji simbolički prostor.
Casa Rosado (Pink House), okrenuta prema Plaza de Maio, je sedište izvršne vlasti.
Arhitektura u velikim gradovima odražava uticaj imigranata, kao i polukolonijalni odnos Argentine prema nekim evropskim nacijama.
Arhitektura u velikim gradovima odražava uticaj imigranata, kao i polukolonijalni odnos Argentine prema nekim evropskim nacijama.
Hrana u svakodnevnom životu
Argentinci veoma vole govedinu i testenine. Većina restorana nudi širok asortiman mesnih jela i testenina. Španska i italijanska kuhinja inspirišu svakodnevno kuvanje, dok je kuhinja sa francuskim uticajem rezervisana za posebne prilike. Ručak se služi od 12:30 časova. do 14:00 časova Nekada je to bio najveći obrok u danu. Večera se služi od 21:00. do 10:00 časova
Bazna Ekonomija
Od kasnog devetnaestog veka, Argentina je uglavnom bila samodovoljna hranom. Uklanjanjem trgovinskih barijera, pojedini proizvođači hrane se veoma teško takmiče sa cenom nekih uvoznih proizvoda, što izaziva krizu u sektoru poljoprivrede. Većina stanovništva je urbana i vrlo je malo pojedinaca koji proizvode hranu za sopstvenu potrošnju. Veliki agrobiznisi su uglavnom zaduženi za proizvodnju hrane. Bruto domaći proizvod (BDP) Argentine je 338,2 milijarde dolara, a BDP po glavi stanovnika je 9.520 dolara.
Vlasništvo nad zemljom
Većina zemljišta je u privatnom vlasništvu. Sva deca imaju jednaka prava na nasledstvo od roditelja, bez obzira na pol ili punoletstvo. Poljoprivreda i stočarstvo su i dalje važne ekonomske aktivnosti, iako samo mali broj Argentinaca živi u ruralnim područjima. Argentina proizvodi žitarice (pšenica, kukuruz, ječam), soju, suncokretovo seme, limun, grožđe, duvan, kikiriki, čaj, jabuke i breskve.
Glavna Industrija
Argentina je specijalizovana za preradu hrane, duvanskih proizvoda, tekstila i odevnih predmeta, obuće i kožne galanterije, proizvoda od papira, građevinskog materijala, kućnih aparata, štampe, elektronike, medicinske opreme, automobila i pomoćnih vozila, nameštaja, hemikalija i petrohemije, metalurgije i čelika.
Brazil je najvažniji poslovni partner (31 odsto izvoza; 23 odsto uvoza). Ostali izvozni partneri su Sjedinjene Države, 8 odsto; Čile, 7 procenata; Kina, 3 odsto; i Urugvaj, 3 procenta.
Klase i kaste
Argentina je donedavno imala veoma brojnu srednju klasu. Sektori više i niže klase uglavnom mogu pratiti svoje poreklo do više od pet generacija u zemlji. Prvobitno su višu klasu uglavnom formirali zemljoposednici velikih poseda.
Argentinsku srednju klasu formirali su uglavnom potomci imigranata koji su došli u Argentinu.
Rad prema polu
Iako žene obavljaju većinu uloga, njihov pristup nekim pozicijama moći je ograničen. Postoje neke profesije u kojima je broj žena veći od muškaraca, kao što je arhitektura. Argentinski zakon je nekada davao muškarcima posebnu vlast nad decom (patria potestas). Sadašnje zakonodavstvo kaže da roditelji dele vlast nad svojom decom. Deca ne mogu napustiti zemlju sa jednim roditeljem osim ako imaju pismeno odobrenje drugog roditelja.
Brak
O braku slobodno odlučuju muškarci i žene. Samo maloletnici (mlađi od 18 godina) trebaju saglasnost roditelja za brak. Vlada priznaje samo građanski brak. Katolička crkva je veoma uticajna u Argentini i snažno se protivi razvodu. Nuklearna porodica je najčešća jedinica domaćinstva. Male porodice sa jednim ili dvoje dece su norma.
Obrazovanje
U zavisnosti od socio-ekonomskog stanja roditelja, decu mogu odgajati dadilje i/ili spremačice ili pružaoci usluga brige o deci u dnevnim centrima. Većina javnih škola ima jedno ili dve godine obdaništa.
Više obrazovanje
Postoji 36 državnih (javnih) univerziteta i 48 privatnih univerziteta. Javni univerziteti su besplatni. Neki od njih imaju prijemni ispit. Visoka stručna sprema je veoma poželjna. Nažalost, argentinsko društvo ne može zaposliti veliki broj svojih univerzitetskih diplomaca.
Etiketa
I muškarci i žene pozdravljaju se ljubljenjem u obraz. U veoma formalnim susretima muškarci i žene se rukuju. Ljudi se obraćaju jedni drugima kolokvijalnim oblikom vos (jednina „ti).
Zdravstvena zaštita
Savremena medicina koegzistira sa tradicionalnim medicinskim verovanjima. Dok neki Argentinci koriste jedan medicinski sistem, drugi mogu koristiti oba za iste bolesti, a treći bi mogli da odu kod lekara za neke bolesti i kod tradicionalnog iscelitelja za druge.
Umetnost
Umetnici dobijaju podršku od privatnih fondacija i nacionalnih institucija. Argentina je međunarodno poznata po nekim svojim piscima. Horhe Luis Borhes je verovatno najpoznatiji pisac. Argentina ima međunarodni sajam knjiga, koji posećuje više od milion ljudi.
U većim gradovima zemlje postoje brojne umetničke galerije. Samo u Buenos Ajresu postoji šezdeset umetničkih galerija. Argentina ima opersku kuću, Teatro Kolon, gde nastupaju poznati svetski muzičari i baletske kompanije.

Nastaviće se...






PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"