O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


VRIJEDAN ISTORIJSKI ROMAN

Đuro Maričić
detalj slike: arhiva autora



VRIJEDAN  ISTORIJSKI  ROMAN 

(Recenzija romana „Janković Stojan“ Jovana Šekerovića Joje - Prometej, Novi Sad- 2019.) 


prof. Đuro Maričić

      Već početni redovi ovog romana, njegov predgovor, nagovještavaju literarnu bizarnost, u današnje vrijeme veliku rijetkost, istorijski roman. Jovan Šekerović Joja je odrastao uz gusle i poznato tradicionalno pripovjedanje Krajišnika, njihovo junaštvo, legende koje ga prate i stalne snove o slobodi. Formirao se u tom duhu i u najčuvenijem junaku Srpstva, s lijevu stranu Drine, Stojanu Jankoviću, u kojem vidi simbol otpora tuđinu. On već u predgovoru pokazuje svoju opijenost tom istorijskom legendom i odlučuje se da na osnovu istorijskih podataka, usmenih pripovijedanja i zapisa stvori romaneskno djelo dostojno znamenitog narodnog junaka.

      Nakon čitanja predgovora, čim počne prvo poglavlje, ono što nas odmah zapljusne svojom opojnošću, to je lirika svojstvena autoru Jovanu Šekeroviću Joji, liričnost obojena slobodarstvom i krajolikom, podnebljem Podgrmeča u kojem je autor rastao i formirao se kao ličnost. Posljednje purpurne zrake dnevne svjetlosti, gasila je mrkla modrina nadolazećeg nevremena, str.17. Kod čitaoca se javlja pitanje – da li ove redove piše pjesnik ili prozaik. To pitanje će lebdjeti nad knjigom od njenog početka pa sve do kraja, jer je Šekerović zaista i pjesnik i prozaik. U svemu što sa zanosom opisuje, kad govori o čovjeku, jahaču i konju, oružju, o surovosti života čovjeka ratnika, Šekerović svoj govor pretvara u poeziju.

      Na stranicama romana oživljen je uspješno jedan daleki, onovremeni svijet, svijet davnih vremena, narodnih junaka, turskog zuluma, strašnih borbi za slobodu, dostojanstvo, za goli život, svijet uvijek nemirne granice, Krajine krvave haljine.


      Treba naglasiti Autorov smisao za detalj. Bez detalja nema priče, detalj je duša umjetničkog djela. On koristi pomalo već zaboravljene riječi koje nestaju s nestankom klasičnog krajiškog sela, ... šindra, ritak, kotarina, verige, maša, pršnjak... spašava ih od zaborava. Česti su i turcizmi: belaj, dunjaluk, insan, sahat, ćeif, seir, sabah, askerija.

      Jovan od svog Stojana nije stvarao samo junaka koji srlja iz bitke u bitku. Njegov Stojan postaje i plemenit vojnik. On u bitci na karauli neda da njegvi borci ubiju malodobnog Turčina, Derviševog sina. U dubokom razmišljanju toga momčeta, Šekerović iznosi svoj nazor o mirnom životu na Balkanu, svoj etički stav.

Naravno, nije autor zaboravio ni da spomene jatake, koji su imali neprocjenjivo značenje i vrijednost za uskoke. Topao je opis mlinara Radoje i njegovog dočeka Stojana i Ivana, na povratku od spaljene karaule i srpske pobjede nad Turcima.

      Stojan i njegova desna ruka Ivan, spasiće od turskog nasilja i malu varošicu u kojoj su Turci ubirali harač. Istina mnoge su kuće i imanja zapaljena, Srbi pobijeni, ali su spašeni dječaci koji su uzeti kao danak u krvi.

      Radnja u romanu odvija se dinamično, napeto, rukopis je tečan, lako čitljiv, zapleti su zanimljivi, čini se da se sve događa kao na filmskoj vrpci. Brojni su podvizi Stojana Jankovića i njegovih uskoka, sudari sa Turcima, izviđanja u Ostrovici,  potjera  Alibega za Stojanom, njihov međusobni obračun, pa na koncu i Stojanov obračun sa svojim progoniteljem Omerom, Alibegovim bratom koji uporno nastoji osvetiti brata te i sam gubi život.

Ponekom će se ovaj istorijski roman učiniti avanturistički, ponekom da liči na vestern romane, tražiće uticaj ovih žanrova, ali, uistinu, to je roman o borbi za opstanak....


Konačno i obračun sa Omerom pokazuje ne samo hrabrost i Stojanovu snagu nego i njegovu humanost, kad god je to moguće on je spreman na praštanje i sporazum, on protivniku rane previja.... ne osvećuje se.

Iz tumačenja dijela „Istina“ proizlazi da je roman JANKOVIĆ STOJAN obradio samo dio istorijske materije o ovom narodnom junaku, možda čak onaj manje važan. Proizlazi potreba da se istraži i obradi i preostali dio ove istorijske epohe u vidu drugog dijela romana, pa možda čak i trećeg i četvrtog, zavisi o prikupljenoj građi, i bujnosti autorove mašte, tako da poslijednji njegov dio završi sa smrću Stojanove braće, Ilije i Zaviše (Savice).

      Time bi se osvijetlio ovaj možda najsjajniji dio istorije Srpskog naroda na zapadno-krajiškim prostorima. Istorije naroda čiji će buntovni glas protiv istrebljenja odjeknuti još u dva navrata 1941. i 1991. godine, naroda koji će konačno, voljom Zapada, ovim posljednjim ratom biti definitivno istrebljen, preživjet će samo onaj istočni dio Krajine koji je i pored nerađanja, zasad uspio da se održi.    

Dodatak romanu JANKOVIĆ STOJAN, Uspomene u slikama čini se nepotrebnim, ali nije tako! Pored oslikavanja ambijenta u kojem je tegobnim životom  živjela porodica Janković Stojana, u prilogu je i istorijska podloga koja objašnjava vrijeme i događaje na kojima počiva tkivo romana.


Ako  želte kupiti roman Janković Stojan, kliknite na sliku ispod.



PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"