O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Poezija


KAMENI ČUVAR VREMENA I DUŠE HERCEGOVAČKE

Dragica Ivanović
detalj slike: KRK Art dizajn

 

KAMENI ČUVAR VREMENA I DUŠE HERCEGOVAČKE


Dragica Ivanović, Gacko, 28. decembar 2021. 


Na Njegoševom brdu, koje umetnik Kovačević Vitomir-Vića naziva po skulpturi, nalazi se, od ljepote cjelokupnog prizora, ne znam šta bih prije rekla. Svjetionik, kao kad sija nad morem, koje je bilo možda u nekoj od legendi nekad tu,. Kao znak da se o hridi života nasučemo samo ako zaboravimo odakle smo!

Kao heroj, štitonoša svog roda i doma.

Kao gorostasno stablo naroda koje iznjedri Njegoša, Lazara, Tešana, čije korjenje nosimo u krvi, koje može  bit putokaz u povratak.


Mašta djelo gradi, a trud dosljedno prati i beskrajno raduje svaki povratak  u Avtovac kod Gacka u Hercegovini vrijedne ruke Kovačević Vitomira-Vića.

Nebo daruje razlog i želju, a nagradi samo odabrane pa tako i  u slučaju ovog čovjeka i njegovog djela. Fascinantna je snaga  i upornost da završi započeto, ljubav ka rodnom kraju, vitalnost i maštovitost koju dosta mlađih ljudi nema nikad.

Tačno iznad Avtovca na dijelu ka Miholjačama, gdje su u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije bili građevinski objekti čatrnje i kamenolom nalazi se kamena gromada koja će paralelno sa Zbornom gomilom i posle nas ostati svjedok vremena i nekih ljudi.

Pogled ka polju je ljekovit, zelena u polju i plava na nebu pjevaju pa ti sve čini da čuješ gangu u daljini, a „gatački pravac“ ko pista vapi za hladovinom i stablima, za drvoredom.



Sa tog mjesta najuplakanije oči će se nasmijati i napiti ljepote, nadisati neba, naslušati mile tišine, pogledaš li ka Košuti i Danićima, Dobreljima ponosiš se, pogledaš li ka Lipniku, Samoboru,  raduješ se, a ispod Mulja i Avtovac ko braća zagrljeni, ušuškani.

Naš domaćin je vedar, zanimljiv i nadasve jako vrijedan čovjek.

Rodio se 1940g, studirao u Sarajevu i Beogradu završio  veterinu, živio kako kaže u šest mjesta u Vojvodini i nekako uvijek želio da tu gdje živi bude blizu rijeke. U Avtovcu mu je kako sam  kaže najkomotnije i ništa mu nije teško, ni skupiti voće kada rodi, ima šljive, kruške, ni odlazak na brdo da planira šta dalje, a dalje ima šta.

Želi tu kraj Njegoša da napravi mali amfiteatar i kapelicu, da se može svijeća upalit, kako kaže.

Želi još mnogo toga  i mi se nadamo da će i da ostvari planirano. U volju i viziju čika Vića ni najmanje ne sumnjamo, sumnja u moć prepoznavanja čarobnjaka koji i danas postoje je već nešto drugo .

Tu kod njega su i verige stare 150godina i bukagija Stojana Kovačevića koji je prešao sto pedeset kilometara sa njom na nogama, saksija od kamenčića sa mora, fontana od kamena sa različitih mjesta, kamen sa udubljenjem u kom se kafa pedeseti godina mljela, pa kako kaže kad zamiriše čitav Avtovac kao da pije kafu.

Poseban je gospodin Kovačević i velika je sreća danas sresti i popričati sa nekim kao što je ovaj hercegovački vojvođanin i vojvođanski hercegovac koji svojim primjerom govori da umjetnost živi i da nema cijenu.

   
   



Foto: autor teksta





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"