O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA











Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


GANGA KAO SIMBOL ŽIVOTA

Dragica Ivanović


GANGA KAO SIMBOL  ŽIVOTA kroz pjesmu,

u Gacku i visokoj Hercegovini


 

 

I kad je pjevao on je snijevao, kad je snijevao
nije venuo i tuga nije mogla zaklijati u srcu bol.
Ženio, udavao, krštavao,
u vojsku spremao,
on je pjevao, dobru se nadao, i pjesmoslovio.


Hrabrio, podizao, gradio, Bogu se molio, Slavu krsnu slavio, polaznika žitom dočekivao,
on je pjevao
i glasom do neba se čuo.
Sa braćom, sinovima, kumovima, komšijama, slučajnim prolaznikom,
na svadbama, sijelima, slavama, o Božiću.
Gangu-narodnu pjesmu ili pjesmu iz naroda,
od rođenja je slušao, svojom zvao i čuvao tu vatru i suzu radosnicu, ponosnicu,
sa koljena na koljeno prenosio.
I muku od sebe kad je gonio on je pjevao i pjesmotvorio.
 
Kud god je hodio braću bi našao.
Od ruskog Sankt Petersburga, do Amerike, Čikaga, Sent Luisa,
i pjevao, pjevajući rodnu grudu zamišljao,
žedan žive vode sa izvora, zvona crkve Svete Trojice,
da obiđe pjesmom od Korita do Fojnice i od Volujaka do Bjelašnice.


Изворна група - Гацко
 
 
Sjećam se, osamdesetih godina prošlog vijeka njih trojica braće, tri sina u oca domaćina, vrijednog trgovca, ako se u ovom slučaju za muški rod može reći vila, e ovo su bile tri vile nagorkinje, visoki, mladi, lijepi, veseli i raspjevani, a kad zapjevaju gora se zatrese, i gora i voda i suza radosna, od miline.
Nije bilo sastajanja ni sijela da nisu pjevali, isto, ali svaki put nekako intenzivnije, grlenije, milije.
Osim gange koju pjeva srce i život, pjevali bi i laganije pjesme, poskočice, zaviruše, namiguše.
 
"Mlad se momak, mlad se momak žutom dunjom baca, žutom dunjom baca.
On je baca, on je baca, curi u njedarca, curi u njedarca."
 
Mi djeca skupimo se i slušamo. Najmilija su nam bila natpjevavanja momaka i cura.
 
"Oj đevojko džidžo moja,
džidžala te majka tvoja"
 ×2
 
" džidžala me majka moja, kaže neću biti tvoja,
drugome  je obećala moje srce iz njedara"
 x2


 
GANGA izvorna narodna pjesma, pjeva se u Gacku odavno i prenosi se s koljena na koljeno. Muška izvorna pjevačka grupa "GACKO" je prije dvadesetak godina rodonačelno u svojoj opštini pronosila pjesmu i bila peterostruki pobjednik u regionu. Na njih prve među jednakima, nagrađivane, ponosne sinove gatačkog kraja i Hercegovine  ugledali su se i od njih učili i mlađe generacije. Guslarsko pjevačko društvo "Tešan Podrugović" imalo je žensku pjevačku grupu "Bodežišta" i nastupali su na više sabora, festivala i proslava. Muška i ženska izvorna grupa "Tešan Podrugović"  2016. godine su u Vojkovićima, na Saboru izvornog pjevanja srpskih zemalja, bili sveukupni pobjednici Sabora, u konkurenciji od 30-ak grupa. To je najznačajniji rezultat, do sada. Pored toga, muška izvorna grupa je skoro redovno uzimala prva mjesta na takmičenjima u izvornom pjevanju, pa je tako iste godine, 2016.na Trojičindanskom saboru starog pjevanja kod Srba, osvojila prvo mjesto.
 
U Vojvodini, tačnije u Sutjesci, kolonisti iz Gacka i njihovi potomci, osamdesetih godina prošlog vijeka pjevali su zavičaju pod nazivom "Gatačke delije" veterani i podmladak.
 
 
U vremenu u kom živimo i potpunom mijenjanju pjevačkih smjerova velika je ljubav ka svom rodu, domu, i tradiciji sačuvala gangu kao simbol života, opstanka duha i saborovanja. Pjevačko društvo "Sava Vladislavić" u Gacku, čine momci koji se  srcem okupljaju, snijevaju i vole da zapjevaju.
Pobjednici u Dobrićevu, Nadanicima 2 puta, Točak- Slivlja 2 puta, 3 puta pobjednici međunarodnog festivala u Trebinju ( veče kraj Trebišnjice), zlatni opanak  Valjevo pobjednici), 2. mjesto u Vojkovicima, samo su neke od nagrada.
Učesnici Gatackog sijela Beograd i Hercegovačko- romanijskog sijela Jahorina više puta.
 
" Neka brata i do brata kuma,
sve junaci majka ih rodila,
kad pjevaju gora zanijemi,
stane kolo nagorkinja vila. "
 
I tako... Ako znaš od kog si roda, znaš i šta ćeš da zapjevaš, a kad zapjevaju junaci i junakinje naše priče o narodnoj pjesmi, stihoslovljem duša poje i svako živo biće svome roju medi i medonosno daje, udahne život.
 
Kada vezeš konce čvrsto veži, k'o korjenje kraj rodne kuće i neka crvena i bijela grle plavu. Isto je i sa pjesmom, zapjevaj, pogledaj u nebo, digni glavu, boje konac vezuju za nebo tvoje i pjevaju.


 
Do neke nove priče, dobri moji, ostajte mi zdravo!
Dragica Ivanović, Gacko 18. novembar 2021 - Vest Čester, Pensilvanija




Гатачке делије, Сутјеска, Банат, Србија


 

Изворна група ГАЦКО
 
Мушка и женска изворна група - Тешан Подруговић - Гацко
Изворна пјевачка група - Сава Владиславић - Гацко
Удружење гуслара и српских пјесника - Тешан Подруговић - Гацко
Гатачке делије-ветерани, Сутјеска, Банат, Србија
 
Гатачке делије, Сутјеска, Банат, Србија
Гатачке делије, Сутјеска, Банат, Србија
 
Гатачке делије, Сутјеска,Банат, Србија
 









PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"